Srpske vlasti se najmanje brinu za svoje sugrađane, njihovu dalju sudbinu i objektivnost suda
Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač su u Međunarodnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu (MTBJ) podneli žalbe na svoje presude, koje su donete po optužnici za proganjanje etničkih Srba. To ni iz daleka nije prvi slučaj kad se lica osuđena za vojne zločine u bivšoj Jugoslaviji ne slažu s mišljenjem sudija. U objektivnost tribunala sumnjaju mnogi stručnjaci, političari i društveni pregaoci, koji su upoznati s principima njegovog rada.
Bivši hrvatski vojnici dobili su presude. Jedan od njih je osuđen na 24 godine zatvora, drugi na 18 godina. Treba istaći da je presuda koja se donosi etničkim Hrvatima ili Albancima za Hag velika retkost. Obično tribunal Srbe „imenuje“ kao odgovorne za najkrvavije zločine u balkanskom ratu. Proces koji je izazvao najveći odjek u poslednjoj deceniji u Hagu bilo je suđenje bivšem jugoslovenskom lideru Slobodanu Miloševiću. On nije dočekao donošenje presude i umro je u zatvoru od infarkta. U svojim pismima je govorio o tome da mu se ne pruža potrebna medicinska pomoć i da mu se zabranjuje da ode u Rusiju na terapiju od životne važnosti.
Trenutno se Hag bavi predmetom bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Njemu se inkriminiše 11 epizoda, koje se odnose na period građanskog rata u Jugoslaviji 1990-ih godina. Tribunal takođe vodi proces u vezi s predmetom bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića. Između ostalog, Mladiću se ne dozvoljava obavljanje psihijatrijske ekspertize. Po mišljenju branilaca on je imao infarkt i tri moždana udara i nije potpuno svestan onoga što se dešava, što predstavlja gaženje elementarnih pravnih normi. A sasvim nedavno u Hag je izručen bivši predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić.
Srazmera između osuđenih Srba i Hrvata, Albanaca i Muslimana govori o neobjektivnosti Haškog tribunala, ubeđen je urednik internet-portala o Srbiji srpska.ru Aleksandar Kravčenko.
Očigledno je da je ovaj sud pre svega usmeren protiv Srba. Što se tiče Hrvata, i oni su takođe strana koja je činila različite zločine. Međutim, činjenica o tome da praktično nema osuđenih Albanaca govori o predrasudama Haškog tribunala. Sve zavisi od političke konjunkture. Ako se uzme sveukupno ono što se dešavalo tribunal u Hagu ispunjava neke političke narudžbine u skladu s ovom ili onom konjunkturom.
Delatnost Haškog tribunala više puta je podvrgavana kritici od strane ruskih i srbskih vlasti. A na primer, srbski stručnjak Boris Aleksić ukazuje na to da su po podacima koje navodi Florans Artman, koja je svojevremeno bila savetnik glavnog tužioca MTBJ Karle del Ponte od samog početka na rad javnog tužilaštva Haškog tribunala uticale američke i britanske obaveštajne službe. Upravo tada su presude protiv Srba bile masovne, dok se ozbiljne optužbe protiv etničkih Srba kao što je masovno nasilno vađenje ljudskih organa dugo vremena prosto prećutkivane.
Nije isključeno da će se spisak tuženih tribunala nastaviti. Izručujući Hagu svoje sugrađane, koji su učestvovali u vojnim dejstvima sadašnje srpske vlasti se najmanje brinu za njihovu dalju sudbinu i za objektivnost suda. U Beogradu se nadaju da će plativši takvu cenu Srbija napokon biti primljena u Evropsku uniju.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- Hrvatska
- Hag
- geopolitika
- zločin
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















