Početna stranica > Novosti

Amerikanci i Putin

Amerikanci i Putin
12.09.2011. god.
Da li će američka administracija odlučivati o budućem predsjedniku Ruske Federacije?

Pitanje možda izgleda neumjesno, ali sudeći prema tvrdnjama svjetskog šahovskog maga Garija Kasparova, nema sumnje da u Vašingtonu razmišljaju upravo u tom pravcu. Jer, kako je potvrdio sam Kasparov, u jednom ne tako davnom razgovoru sa američkim potpredsjednikom Džozefom Bajdenom od strane američkog gosta čula se i prijetnja da bi „ukoliko se Vladimir Putin vrati u predsjedničku kancelariju u Kremlju, zemlju bi mogle da očekuju nevolje slične onima koje od početka ove godine pritiskaju pojedine države u arapskom svijetu“.

Tokom posjete Moskvi i tadašnjih razgovora s predstavnicima ruske opozicije, drugi čovjek administracije SAD bio je otvoren: „Stabilnost putinske vertikale vlasti nije više konstanta kojom se rukovodi američka spoljna politika“, i ocijenio da „ni Rusija više ne želi Putina, a takav stav građana sve je vidljiviji“.

Predstojeći predsjednički izbori neumitno se kao tema provlače kroz rusku svakodnevicu. Ipak, reklo bi se, o njihovom ishodu još više mozgaju van njenih granica. Nema sumnje da je, u tom smislu, veoma intrigantno zazvučala i procjena Igora Jurgensa, šefa analitičkog centra koji djeluje pod pokroviteljstvom Kremlja. Ukratko, u intervjuu agenciji Rojters, pomenuti je izjavio da je „autoritet premijera Putina u padu, a mogućnost njegovog povratka (na čelo države) umanjena je predstojećim liberalnim reformama koje je najavio aktuelni predsjednik Dmitrij Medvedev“.

U tom smislu, Jurgens savjetuje Medvedevu da svoju kandidaturu istakne što prije, kako se efekti najavljene liberalizacije ne bi izgubili ili razvodnili tokom mjeseci njenog sprovođenja. „Da sam na njegovom mjestu, objavio bih kandidaturu već na Svjetskom političkom forumu u Jaroslavlju (7. i 8. septembar)“. Sljedeća takva prilika ukazaće se tek na kongresu „Jedinstvene Rusije“ 23. i 24. septembra, napominje Jurgens i dodaje: „U psihologiji običnih Rusa Putin se kotira kao sposobniji i uticajniji čovjek, Ipak, mislim da mu autoritet pada, dok autoritet Medvedeva ide na gore“, objasnio je analitičar.

A šta misle ljudi?

Mada i Bajdenov i Jurgensov stav definitivno za cilj imaju da osokole sve one kojima se povratak Putina na čelo države ne čini kao najbolji potez, ispitivanja javnog mnjenja daju ponešto drugačiju sliku. Po njima, vladajuća partija „Jedinstvena Rusija“ teško da će izgubiti prevlast koju ima u Donjem domu (Dumi) sadašnjeg saziva ruskog parlamenta. Okolnosti pred parlamentarne izbore zakazane za 4. decembar ne ukazuju na mogućnost bilo kakvih dramatičnih preokreta. „Jedinstvena Rusija“ može da računa na 55 odsto biračkih glasova. A na čelu partije je upravo – Putin.

Sa druge strane, ako se uzme u obzir da je uloga parlamentarnih stranaka u svakodnevnom vođenju ruske države prilično simbolična, nema sumnje da pomenutih 55 procenata mogu da se računaju kao kredit koji glasači daju aktuelnom premijeru.

Ali vratimo se američkom viđenju ruske svakodnevice.

Nepovjerenje koje imaju u Vašingtonu prema putinovskoj Rusiji teško se topi. Kako je objavio sajt „Vikiliks“, upravo su Amerikanci omeli planiranu saradnju između vojnih organizacija zapada i istoka – NATO i ODKB. Mada je generalni sekretar alijanse Anders fog Rasmusen bio sklon zajedničkom delovanju dva vojna saveza protiv međunarodnog terorizma i sličnih savremenih izazova, telegramom upućenim iz Vašingtona u septembru 2009. ova mogućnost je sasvim odbačena. Odluka je doneta na osnovu procjene administracije SAD da bi takva saradnja umanjila uticaj NATO u pojedinim dijelovima svijeta, a posebno na prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza.

Podsjetimo na kraju da je upravo Džo Bajden, na konferenciji u Minhenu 2008, prvi predstavio sopoljnopolitičke prioritete administracije predsjednika SAD Baraka Obame i založio se za „resetovanje“ odnosa sa Rusijom. Doduše, nešto kasnije u jednom intervjuu 2009. izjavio je da je Rusija „zemlja pred nestajanjem“ i da joj, htjela ona to ili ne, predstoji da čini ustupke Zapadu, a posebno SAD.

Kako danas izgleda, to „nestajanje“ će da potraje. 





Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...


Ostale novosti iz rubrike »