Južni tok: korist koja se ne sme ispustiti
Sporazum akcionara o morskom delu gasovoda „Južni tok“ potpisan je na investicionom forumu u Sočiju. Glavni učesnici projekta: Rusija, Italija, Francuska i Nemačka – izašli su na novi nivo njegove realizacije.
Na osnovu potpisanog dokumenta osniva se kompanija South Stream Transport. Upravo ona će odgovarati za izgradnju morskog dela „Južnog toka“. Cev će počinjati u ruskoj luci Novorosijsk i po dnu Crnog mora doći će do bugarskog grada Varne. Na teritoriji Bugarske gasovod će se podeliti. Severni krak će kroz Srbiju, Mađarsku i Sloveniju doći do Austrije, a južni – do Italije. Planirano je da se krakovi sagrade u Hrvatskoj, Makedoniji, Grčkoj i Turskoj. Na taj način će projekat zajedno sa „Severnim tokom“ koji vodi po dnu Baltičkog mora – u potpunosti pokriti energetske potrebe Evrope, što odmah ukida problem takozvanih gasnih ratova s Ukrajinom, rekao je u intervjuu za „Glas Rusije“ generalni direktor Instituta za nacionalnu energetiku Sergej Pravosudov:
Planirani kapacitet „Južni tok“ iznosi 63 milijarde kubnih metara godišnje. Kapacitet „Severnog“ koji je već pušten u pogon iznosi 55 milijardi. Oni će zajedno zatvoriti ukrajinski tranzit. Planirano je da se „Južni tok“ pusti u pogon 2015. sodine i posle toga će ukrajinski sistem za prenos gasa moći da se preda u staro gvožđe, jer više nikome neće biti potreban.
Izgleda da zvanični Kijev već razmatra takvu varijantu. Ranije je premijer ministar zemlje Nikolaj Azarov izjavio da su vlasti nezadovoljne time kako GTS koriste Evropa i Rusija i da su spremne da razmotre pitanje njegove konzervacije. Ranije je predsednik Viktor Janukovič predložio Moskvi da se odrekne projekta morske deonice „Južnog toka“ i da cev položi preko teritorije Ukrajine. Sve su to simptomi panike, smatra stručnjak Andrej Meščerin:
To je otvoreno provokativna politička izjava. Svim stručnjacima je sasvim jasno da je jedan od ciljeva izgradnje „Južnog toka“ upravo da se gas pusti mimo njih. I ako ga ponovo pustimo preko ukrajinske teritorije, koji je smisao? Tada se sve dovodi do apsurda, troši se ogroman novac i problemi se uopšte ne rešavaju. Evropa ne dobija nove količine gasa, ne smanjuju se rizici konflikata s Ukarjinom. Koji je onda smisao toga?
Jedan od glavnih argumenata Kijeva jeste to da će izgradnja podvodne deonice toka – a ona iznosi 900 kilometara – biti preskupa. Međutim, to je otvorena špekulacija i učešće u projektu vodećih svetskih igrača treba da raseje sve bojazni, ističe Sergej Pravosudov:
U tome ne učestvuje samo Gasprom, već italijanske, francuske i nemačke kompanije. One odlično umeju da broje novac. Obavljene su konsultacije s bankama, a one neće potpisati projekt koji donosi gubitak. Odnosno, on je isplativ i koristan.
U dokumentu koji je potpisan u Sočiju usaglašeni su udeli međunarodnih učesnika. Italijanski Eni, nemački Wintershall (kćerka koncerna BASF) i francuski EdF (Elektricite de France) posedovaće ukupno 50% akcija. Drugih 50% ostaje Gaspromu. Glavni izvršni direktor „Južnog toka“ Holanđanin Marsel Kramer je izjavio da iza realizacije projekta ne stoji samo „njegova strateška važnost“, već i „komercijalna korist koja se ne sme ispustiti“.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Gasprom
- investicije
- gas
- infrastruktura
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















