Nekažnjeni zločini nad Srbima
U Hrvatskoj još nije rešeno 1.100 slučajeva ratnih zločina, pogotovo kada su žrtve Srbi, a počinioci hrvatske snage bezbednosti, sa zabrinutošću su u Evropskom parlamentu konstatovali nemački poslanik iz stranke Zelenih Franciska Brantner i holandski poslanik Marija Korenelisen.
Dopisnici iz Brisela javljaju da se u jednom od više od stotinu amandmana koji su podneseni na nacrt Rezolucije o Hrvatskoj, traži od Vlade u Zagrebu da znatno pojača finansiranje i pruži punu političku podršku kako bi bile provedene istrage i rešeni prioritetni slučajevi ratnih zločina.
Izvestilac za Hrvatsku Hanes Svoboda podneo je izveštaj 26. oktobra, a poslanici Evropskog parlamenta o rezoluciji će glasati 30. novembra.
Parlamentarci, uglavnom iz stranke Zelenih i liberala, ali i demohrišćana, žele da u rezoluciju o Hrvatskoj budu uvrštene i odredbe o nastavku potpune saradnje sa Haškim sudom i ukidanju stanja nekažnjivosti kada je reč o ratnim zločinima.
Druga grupa evropskih poslanika, među kojima je bivši rumunski ministar pravosuđa Monika Makovei, traži da saradnja sa Tribunalom ostane obaveza Hrvatske, dok se grupa socijalističkih poslanika poziva Vladu Hrvatske da dozvoli da povratak izbeglih i prognanih bude omogućen na najbolji način i da se posebna pažnja pri smeštaju, zapošljavanju i socijalnom zbrinjavanju pokloni srbskim povratnicima.
Odvojena grupa poslanika, uglavnom poljskih i mađarskih, smatra da hrvatska vlada treba da poboljša uslove za život i rad, te traži da budu primenjeni i drugi "ekonomski i socijalni projekti oporavka", da bi se olakšao povratak izbeglih Srba.
U nacrtu rezolucije upozorava se Hrvatska da reši pitanja granica sa susednim zemljama, kao i restituciju svojine i pitanja izbeglica, te naglašava da bilateralna pitanja ne smeju kočiti napredak kandidata i potencijalnih kandidata drugih zemalja zapadnog Balkana.
Linta: Usloviti pristup u EU
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica u Srbiji Miodrag Linta je izrazio zadovoljstvo zbog oštrih kritika na račun Hrvatske, ističući da su one usledile pošto je ova Koalicija pre mesec dana uputila otvoreno pismo predsedniku EP i poslaničkim klubovima.
- Apelovali smo da se ne radi na političkom proširenju EU na račun ljudskih prava i nadamo se da poslanici neće odobriti ugovor o pristupanju dok Hrvatska ne uradi četiri stvari: da garanciju povraćaja naših imovinskih prava, reši ratne zločine i pitanje nestalih, ostvari punu saradnju sa Haškim tribunalom - kaže Linta, koji očekuje da Hrvatska bude uslovljena prilikom potpisivanja ugovora o pristupu EU, 19. decembra u Varšavi.
- Izvor
- IN4S
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















