Da li će Evropa progovoriti nemački
Jaz između Londona i Berlina postaje sve dublji, smatraju nemački analitičari, koji komentarišu reakciju ostrvljana na izjavu lidera frakcije HDS/HSS u bundestagu Folkera Kaudera. „Želeti samo korist za sebe i ne davati ništa zauzvrat – nije poslanica koju upućujemo Britancima,“ objavio je on na kongresu u Lajpcigu. Međutim, najveće negodovanje kod britanskih političara je izazvala druga Kauderova rečenica: „Sad će Evropa progovoriti nemački.“ Negodovanje se izlilo za stranice londonskih medija baš uoči susreta u petak premijera Dejvida Kamerona i kancelara Angele Markel u Berlinu.
Kaudera od napada nije spasilo naknadno objašnjenje. Nije se imala u vidu jezička strana, već uzimanje za ugled nemačkih „instrumenata“ za prevladavanje krize, između ostalog, „dužničkih kočnica“. Zemlje kao što su Španija ili Francuska bi trebalo da upotrebe ove recepte, savetuje on. Međutim, Britanci su hteli da protumače rečenicu bukvalno, pa su to i učinili. I pošlo im je za rukom: nesuglasice između Londona i kontinentalne Evrope su, čini se, otišle predaleko. Međutim, naš stručnjak Nikolaj Kavešnikov smatra da još uvek nisu predaleko.
„Bezuslovno, određena napetost se oseća. Postoje razlike u pogledima na to kako se treba boriti s krizom. Velika Britanija ima sopstveni model za njeno regulisanje. I ona predlaže da se deluje drugačije nego što to čini ista ova Nemačka. Što se tiče Kauderove izjave, čini mi se da je stvar u neuspešnoj formulaciji. U Evropi ova fraza „govoriti nemački“ izaziva vrlo složene asocijacije, koje ne idu na ruku Nemcima. Mnogi Evropljani nisu pomislili na jezik, već na evropsku istoriju. Barem su se neki napravili da je on upravo tako mislio. I s radošću su to iskoristili protiv Nemaca.“
Britanskim konzervativnim evroskepticima napetost s kontinentalnom Evropom odgovara. Dužnička kriza Evrozone za njih predstavlja povod da svoje sopstvene ekonomske neuspehe otpišu na susede. Oni otvoreno pozivaju Kamerona da iskoristi trenutnu krizu kako bi oslabio veze koje spajaju zemlju s EU. Premijer i njegovo okruženje se nalaze pred dilemom. Njima odgovara što veća distanca sa drugim delom Evrope. Međutim, ipak ne žele ni da izgube pravo glasa prilikom donošenja kolektivnih odluka EU. I u predstojećim pregovorima Merkelova teško da će olako odbiti ideju jedinstvene ekonomske vlade. Upravo to potvrđuje i Nikolaj Kavešnikov:
„Što se tiče mogućnosti dogovora o budućoj ekonomskoj vladi i šire – zajedničkih puteva za izlazak iz EU iz krize, siguran sam da će takvi dogovori biti postignuti. Da, to neće biti brzo, razgovaraće još pola godine-godinu. Međutim, sigurno će doći do ovih ili onih kompromisa.
Pitanje je samo koliko će situacija stići da se pogorša dok se oni budu dogovarali. Da li će se još jedna u nizu kompromisnih rešenja pokazati kao nedovoljna za realan izlazak iz krize. Nemačka će pokušati da iskoristi nastalu situaciju radi rešavanja dugoročnih zadataka. Sad će iskoristiti ekonomsku krizu kao uspešan momenat da bi sproveli svoje ideje stroge budžetske discipline, stroge kontrole nad državnim finansijama“.
Razume se, Merkel je suštinski zainteresovana za Kameronovu podršku u ostvarenju svog davnašnjeg sna. Međutim, i kurs britanskih političkih akcija u EU bez podrške Berlina bi takođe bio značajno devalviran.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















