Povratak Srbije u CERN
Pre potpisivanja sporazuma, Hojer je održao prezentaciju, upoznavši Tadića sa glavnim pravcima rada Centra. Tadić je obišao veliki hadronski sudarač u kojem se sprovode eksperimenti CMS i ATLAS.
U delegaciji je i ministar obrazovanja Žarko Obradović, a na poziv Hojera u poseti Ženevi je i bivši potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić, koji je bio šef delegacije koja je pregovarala o pridruženom članstvu Srbije.
U okviru posete, Tadić će u Ženevi imati i više susreta sa visokim zvaničnicima drugih međunarodnih organizacija.
Tadić je razgovarao sa generalnim direktorom Kancelarije UN u Ženevi i generalnim sekretarom Konferencije o razoružanju Kasimom Tokajevim.
Srbski predsednik je takođe imao odvojeni sastanak sa izvršnim sekretarom Ekonomske komisije UN za Evropu Janom Kubišem, a na kraju posete Ženevi razgovarao je sa generalnim sekretarom Svetske trgovinske organizacije Paskalom Lamijem.
Srbski naučnici u CERN-u
Miloš Đorđević iz Instituta Vinča jedan je od mladih srpskih naučnika koji u CERN-u radi u okviru eksperimenta CMS.
"Ono što CERN pruža naučnicima jeste veliko zadovoljstvo jer učestvujemo u ovako kompleksnom, i tehnički najsavremenijem projektu današnjice", rekao je Đorđević.
CMS i Atlas su dva od ukupno šest eksperimenata koji se izvode na velikom hadronskom sudaraču.

"Pored toga, postoji i veoma realna mogućnost da se srpske firme uključe u izradu i projektovanje različitih komponenti detektora i akceleratora, da se ti delovi proizvode u Srbiji a postavljaju u CERN-u", ističe Đorđević.
Više od 3.600 naučnika inženjera i specijalista iz 40 zemalja učestvuje u radu na CMS-u. Taj detektor predstavlja najkompleksniji instrument ikada konstruisan.
Detektori CMS i ATLAS su dizajnirani tako da pri sudaru dva snopa protona visokih inteziteta i na najvišim energijama do sada omoguće identifikaciju i precizno merenje energije, porekla i pozicije poznatih čestica - miona, elektrona i fotona, kao i eventualno novih čestica.
Srbska istraživačka grupa - Institut Vinča i Fizički fakultet - aktivno radi na eksperimentu CMS od 1977. godine.
Kako je Đorđević rekao Tanjugu, grupa okupljena oko CMS usredsređena je na tri vrste zadataka - analizu podataka koji se sakupljaju na hadronskom sudaraču, hardverske zadatke - odnosno primenu različitih hardverskih podsistema kao što je kontrolni sistem detektora CMS, koji je u potpunosti, i hardverski i softverski, projektovan u Beogradu i ugrađen u CERN-u.
Eksperiment ATLAS je jedan od četiri velika detektora čestica na hadronskom sudaraču. Po svojim dimenzijama predstavlja najveći detektor čestica u fizici koji je do sada izgrađen.
Institut za fiziku iz Beograda uečstvuje u radu ATLAS-a od 2003. godine. Institut i korporacija "Lola" iz Železnika realizovali su dva diska za ovaj eksperiment. Oni su proizvedeni u Beogradu i transportovani u Ženevu.

ATLAS okuplja oko 3.000 istraživača i inženjera iz 174 laboratorije i 38 zemalja. U fokusu naučnog programa ATLAS jeste i traganje za Higsovim bozonom koji moži da pruži odgovore na otvorena pitanja u fizici elemenatrnih čestica i kosmologiji.
Odluka da se Srbija primi u pridruženo članstvo CERN-a doneta je 16. decembra prošle godine, a to članstvo će biti, prema oceni prvog čoveka CERN-a, značajno i za Srbiju i za Centar.
Srbija je 1954. godine, kao jedna od republika tadašnje FNRJ, bila osnivač CERN-a. Godine 1961, povukla se iz članstva, kao deo SFRJ, a vratila se u Centar 2001. godine kroz Sporazum o saradnji. Odluka o članstvu Srbije u CERN-u biće doneta u roku od pet godina.
- Izvor
- RTS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















