SAD neće moći da zavrnu iransku naftnu slavinu
Niz zemalja Azije neće dozvoliti SAD da zavrnu iransku naftnu slavinu. Protekle nedelje Indija i Turska su odbile da podrže embargo EU za uvoz iranske nafte, koji lobiraju SAD. Osim toga, uoči usvajanja 23. januara od strane Brisela odluke o obustavi kupovina nafte od Irana kompanije niza zapadnih zemalja pod hitno produžuju ugovore s iranskim partnerima da bi izbegle sankcije.
Pored Kine direktan izazov SAD-u su uputile Nju-Delhi i Ankara. One su potvrdile da uvažavaju sankcije SB UN prema Iranu, ali ne nameravaju da uzimaju u obzir embargo nekih zemalja. U indijskom naftnom uvozu iranska nafta iznosi nešto manje od 10 odsto. Turska za 30 odsto zadovoljava svoje potrebe na račun ugovora s Iranom.
Doduše, specijalni izaslanik predsednika SAD Timoti Gajtner je uspeo u Tokiju da učini ono, što nije pošlo za rukom u Pekingu. Tamo su ga uverili da će Japan pod hitno i na planskoj osnovi smanjivati kupovine nafte u Iranu. Posle EU i Kine je ona treći uvoznik iranskih energenata. Južna Koreja, koja kupuje u Iranu otprilike toliko nafte, koliko i Indija, za sada nije pružila SAD-u konačni odgovor na njihove uporne zahteve za podršku embarga. Seul je izjavio da traži zlatnu sredinu. Ekspert-orijentalista IMEMO RAN Aleksandar Salicki smatra da će Vašington uspeti da usmeri Južnu Koreju na isti put, poput Japana.
Obe zemlje su saveznici SAD, koje tradicionalno sprovode dosta bolnu za interese azijskih zemalja politiku. Bez obzira na to, što će Japan i Južna Koreja podržati te sankcije, u tim zemljama polako nastaje duboko nezadovoljstvo u vezi sa ulogom mlađeg brata SAD. Te sankcije neće biti mnogo uspešne.
Šefovi MIP zemalja EU će u ponedeljak, izgleda, konačno odlučiti da na američki predlog ne kupuju naftu u Iranu. Odluka će biti veoma teška, a sigurno neće biti jednoglasna. Inače, nije isključeno, da će EU pristati na antiiranski embargo, ali sa odgođenim ispunjavanjem odluke, jer je teško zameniti iransku naftu u njenom energetskom bilansu.
Još jedan stav: Vašington pokušava da iskoristi iransku naftnu kartu da bi stvorio dopunske energetske teškoće svom globalnom konkurentu - EU, jer SAD ne kupuju iranske energente, dok EU, naprotiv, za 20 do 40 odsto pokriva svoj naftni uvoz na račun Irana. S tim gledištem se ne slaže ekspert Instituta Evrope RAN Vladislav Belov, koji navodi sledeća obrazloženja:
EU i SAD-u pomaže svetska recesija, kada se smanjuje obim potražnje za energentima. U tim uslovima, verovatno, vodeći političari u SAD-ama i EU računaju na to da će eventualne negativne posledice za njihove zemlje biti blaže.
U svakom slučaju, ako SAD uspeju da zavrnu iranski naftni ventil, očito to neće biti do kraja i odmah.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: “Tverskaя gazeta”/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















