Kuda će pokazati baltički vetrokaz
Bivše sovjetske pribaltičke republike, a sada zemlje Baltika, stupile su izgleda u period neodređenosti. U uslovima krize na teritoriji EU perspektive socijalno-ekonomskog blagostanja u baltičkim zemljama vrlo su maglovite. Mnogi eksperti pretpostavljaju da u nastalim uslovima za ove države bilo bi racionalno da preorijentišu svoje ekonomske interese na istočni pravac.
Različitim varijantama bliske budućnosti zemalja Baltika u štampi se posvećuju čitave diskusije. U medijima na ruskom preovladava mišljenje da tri bivše sovjetske republike imaju povoljne po sebe šanse da postanu visokotehnološki tranzitni čvor za trgovinsko-ekonomske veze Rusije i zemalja ZND sa evropskim zapadom i ostalim svetom. Pri tome se ima u vidu ne samo uvoz i izvoz proizvoda, već i stvaranje industrijskih prerađivačkih kompleksa u regionu. Sa svoje strane, strogo nacionalna štampa u baltičkim državama sve češće se izražava u smislu da Rusija gaji imperijalističke planove i pokušava da istrgne Litvaniju, Letoniju i Estoniju iz opšteevropskog konteksta.
Može se podsetiti da su, okrenuviši leđa SSSR, tri bivše republike vrlo brzo ušle u red evropskih lidera po temu razvoja ekonomije, zbog čega su dobile naziv „baltički tigrovi“. To je postignuto uglavnom zahvaljujući aktivnom komercijalnom korišćenju pomorskih luka i trgovini obojenim metalima. Kada su Litvanija, Letonija i Estonija stupile u EU, ispostavilo se da je njihova proizvodnja nekonkuretna, ne odgovara raznim standardima EU. To se tiče i poljoprivredne produkcije. Danas glavni udeo izvoza ove grane, kao i ribnih konzervi iz Baltika ide u Rusiju. Ostaci prerađivačke industrije rade na ruskoj sirovini. Zato su republike počele da dobijaju od EU finansijske kompenzacije za obustavljenu proizvodnju.
Ali sada zemlje Baltika očigledno ne treba da računaju u velikodušnu pomoć zapadnih prijatelja, smatraju eksperti. Doktor politikologije Mihail Aleksandrov u intervjuu za radio Glas Rusije istakao je:
Sada se situacija promenila. EU je u krizi, velike subvencije ne može više da isplaćuje, naprotiv traži od baltičkih zemalja da zategnu kaiševe, da smanje budžete. Sada u uslovima krize za zemlje Baltika jedina varijanta je da nekako uspostave odnose sa Istokom. Kako bi obnovile ekonomiju, zemlje Baltika treba da se okrenu prema Rusiji, zemljama ZND, to će dati podsticaj razvoju njihove nacionalne industrije, dovesti do uvećanja investicija u ove zemlje.
Ipak aktualne elite koje su došle na vlast u baltičkim zemljama u mnogome zahvaljujući svojoj rusofobiji i antiruskoj retorici u spoljnoj politici, objektivno nisu u stanju da promene geografiju ekonomskih preferenci, smatra Aleksandrov. Radi toga je potrebna promena elite u regionu. Ali aktulana strategija EU za sada je usmerena na to da se ne dopusti preorijentacija na Rusiju.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















