Skup branilaca Lenjingrada
Predsednik vlade Rusije Vladimir Putin je položio na dan 68. godišnjice potpunog završetka nacističke opsade Lenjingrada venac žrtvama na Piskarjevskom groblju u Sankt-Peterburgu. Šef kabineta ministara je takođe održao susret sa veteranima.
Bitka za Lenjingrad je bila najduža u godinama Drugog svetskog rata. 900-dnevna opsada grada je odnela milion života građana. Hitler je želeo da sravni grad sa zemljom. Ali 27. januara 1944. Crvena armija je probila opsadu. U borbama je uništeno 50 nemačkih divizija. 68-godišnjici završetka opsade Lenjingrada je posvećen 21. skup u Sankt-Peterburgu Međunarodnog udruženja društvenih organizacija branilaca Lenjingrada.
U radu skupa učestvuje više od 130 ljudi, govori dopisnik „Glasa Rusije“ iz Peterburga Anatolij Novosjolov.
„To su delegati iz 30 subjekata Ruske Federacije i jedanaest stranih zemalja, među kojima ZND, baltičkih zemalja i Izraela. Predstoji im da razmotre važne teme: očuvanje sećanja na 900-dnevnu herojsku odbranu grada na Nevi i neophodnost aktivne borbe protiv izvrtanja istorije Drugog svetskog rata. U programu je takođe okrugli sto na kojem će biti predstavljena knjiga „Pisma iz opsade“, veče „Susret prijatelja“, prijem delegata skupa od strane poslanika Zakonodavne skupštine Peterburga, ceremonija polaganja cveća na Piskarjevskom memorijalnom groblju i praznični koncert u Velikoj koncertnoj sali „Oktjabrskij“.“
Sudbina je razbacala branioce Lenjingrada po celom svetu. Njihova udruženja postoje u više od 100 gradova sveta. Kijevsko „Društvo stanovnika opsednutog Lenjingrada“ je stvoreno 1990. godine. Čine ga 150 veterana, govori predsednik društva Eduard Pavlov:
„Ove godine smo našli još jednog veterana 1911. godine rođenja. 1937. godine je završila Lenjingradski konzervatorijum. Zatim je svirala u orkestru Teatra muzičke komedije, koji je jedini od pozorišta radio za vreme opsade. Vojnici koji su odlazili na front su možda poslednji put u životu gledali predstavu. Zatim se ona preselila u Kijev i tamo radila, poslednjih godina je već u penziji. Ove godine je stigla čestitka Olgi Aleksandrovni Šetovoj od predsednika Janukoviča, a čestitao joj je i direktor Kijevskog teatra opere i baleta „Taras Ševčenko“, tako da smo veoma dobro proslavili 100. rođendan naše braniteljke Lenjingrada.“
U Peterburg uvek dolazim sa tugom i radošću, govori delegat skupa iz Izraela Jevgenija Druc:
„Rođena sam u Lenjingradu i svih 900 dana opsade sam bila ovde sa majkom, a 1990. godine sam se preselila u Izrael. Ja sam lekar, na čelu sam organizacije branilaca Lenjingrada u gradu Aškelon. U Izraelu se sa poštovanjem prema nama odnose. Imamo branioce Lenjingrada u svakom gradu. Uručili su nam medalje i ukazali socijalnu podršku. Imam sina i unuka. Govorim im o opsadi, i oni su veoma pažljivi prema tim događajima. Sećaš se i postaje ti teško da pričaš. Želim da proglasim mog sina za potomka branioca grada.“
Za informaciju i podsećanje na dramatične događaje za vreme opsade u Sankt-Peterburgu je otvoren web sajt leningradpobeda.ru. Tamo se može pročitati hronika događaja 1941-1945 godina, slušati „Radio opsednutog Lenjingrada“, videti se „Umetnost grada pod opsadom“, i još mnogo šta. To je svojevrsni interaktivni Muzej odbrane Lenjingrada, koji su napravili sami peterburžani.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















