Pare „spiskane“, broj nezaposlenih učetvorostručen

Ispostavilo se, na žalost, da i ovaj projekat obiluje brljotinama, improvizacijama, nepotiznom i bezakonjem, dakle svim onim karakteristikama koje su konstanta kontinuiteta ove vlasti. Temeljna analiza ovog projekta, koji je uradila Glavna služba za reviziju javnog, otkrila je niz propusta, nedosljednosti i privilegija, što je sve uslovilo završni zaključak – akcija i novac utrošen u njoj nisu dali ni približno efekte zbog kojih je sve i pokrenuto. Revizija je direktno iskazala sumnju u svrsishodnost i efikasnost trošenja 26 miliona maraka novca poreskih obveznika investiranih u zapošljavanje 4.200 pripravnika. –Struktura sufinansiranih pripravnika pokazuje da projekti nisu doprinosili smanjenju dugotrajne nezaposlenosti, zaključak je revizije. Novac je spiskan, a nezaposlenost je ostala ista, jer, za razliku od susjednih država, Republika Srbska poslodavce nije ni uslovila da zadrže radnike bar godinu ili dvije poslije isteka pripravničkog staža. Neznanje ili čak i loše namjere ove vlade pokazuje i ocjena revizije da su u samom startu projekta ciljevi potpuno pogrešno postavljeni, strategija nije rađena u skladu sa realnom potrebom za pripravnicima, a analizom rezultata nije se bavila nijedna vladina institucija. Ono što potpuno deprimira i nezaposlene i javnost u RS je činjenica da su pripravnici zapošljavani u javnom sektoru, samoj Vladi i opštinskim administracijama, a ne u pivatnom i realnom sektoru. Umjesto da planski samnjuje preskupu i ničim opravdanu administraciju, čak tri četvrtine sufinansiranih pripravnika staž su obavljali u javnom, a samo jedna četvrtina u privatnom sektoru. No, i prioriteti koje su sami definisali za Džombićev kabinet imaju status mrtvog slova na papiru, do koga niko ne drži jer su formulisani kao šarena laža za obmanu javnosti. Tako je u privredi, koja je u projektu definisana kao prioritetna, staž obavljalo samo 10 posto osoba ili svaki jedanaesti pripravnik. U nerazvijenim sredinama, koje su takođe navedene kao prioritet, pripravnički staž je obavljalo samo 11 posto pripravnika. Sve su to neoborive činjenice koje je ustanovila revizija a koje teško kvalifikuju ovu vladu kao potpuno nesposobnu, nemarnu i neodgovornu grupicu netalentovanih i nekompetentnih improvizatora. Iz izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora proizilazi da je Republika Srbska sama sebi plaćala pripravnike koji su je koštali oko 8.000 maraka godišnje. U toj rašomonijadi u kojoj se ne zna ko pije, ali se zna da narod plaća, posebno se ističe uloga Zavoda za zapošljavanje koji to nije spriječavao. Radili su upravo suprotno često odbijajući zahtjeve privrednika. Ali je zato sve ijedan zahtjev državnih institucija ili fondova bez pogovora prihvatan. Revizija je otkrila niz neregularnosti, od toga da je sve obavljano , ne netransparentno nego tajno, da su neki poslodavci priveilegovani, da su odobravani zahtjevi i nakon zatvaranja javnog poziva, pa sve do problema plaćanja. Vlada je,naime, odobravala veći broj pripravnika, a sredstva nije obezbijedila pa mnogim privrednicim mjesecima nisu refundirana sredstva. O kolikom promašaju se radi govore i činjenice da je 2007.godine, kada je počeo projekat Srbska, imala 2.700 nezaposlenih visoko obrazovanih kadrova a četiri godine kasnije, na Zavodu za zapošljavanje ih je preko 10.000, sve zahvaljujući politici kontinuiteta. Svaka evropska vlada bi, nakon ovakvih „podviga“ povukla konsekvence sopstvene nesposobnosti, ali samo u Srbskoj su ovakve vlade kontinuirane dok su građani kontaminirani posljedicama ekonomskog i socijalnog sunovrata.