Arhiepiskopi neimari
Pećka patrijaršija - skupina crkava na domaku Peći, kraj rijeke Bistrice, a na ulazu u Rugovsku klisuru, jedan je od najznačajnijih spomenika srpske, pa i ukupne pravoslavne prošlosti. Od 1924. godine do danas svi srpski patrijarsi se ustoličuju u Pećkoj patrijaršiji. Precizno vrijeme osnivanja matične crkve u Pećkoj patrijaršiji nije poznato. Sve ukazuje da je na mjestu gdje je sada Patrijaršija još za života Svetog Save osnovan metoh manastira Žiče, tadašnjeg sjedišta srpske arhiepiskopije. Želeći da središte srpske crkve bude na manje ugroženom mjestu i bliže središtu države, arhiepiskop Arsenije I je podigao na žičkom metohu crkvu Svetih Apostola. Arhiepiskop Nikodim, sa sjeverne strane ovog najstarijeg hrama je podigao crkvu svetog Dimitrija oko 1320. godine. Deceniju kasnije njegov nasljednik, arhiepiskop Danilo II, sagradio je sa južne strane Svetih Apostola hram posvećen Bogorodici Odigitriji, da bi i njemu pridodao, sa južne strane, crkvicu svetog Nikole. Ispred tri glavne crkve arhiepiskop Danilo II je potom podigao monumentalnu pripratu, a ispred nje visoki pirg-kulu. U vrijeme arhiepiskopa Joanikija, oko 1345. godine do tada neživopisan hram Svetog Dimitrija dobio je freskodekoraciju. Tokom 14. vijeka su obavljene i manje prepravke u crkvi Sv. Apostola pa su neki djelovi hrama naknadno islikavani.
Nakon turskog osvajanja srpske države zamrla je živa aktivnost u Pećkoj patrijaršiji, tim prije što je Ohridska arhiepiskopija preuzela upravu nad nekadašnjom srpskom crkvenom teritorijom. Obnova crkvene organizacije Srba 1557. godine udahnula je nov život, jer je Patrijaršija ponovo postala središte srpske crkve. Već 1565, poslije prepravke, živopisana je skoro cijela Danilova priprata. U isto vrijeme obnavljaju se i ikonostasi u pećkim crkvama i popunjava se riznica. Drugu značajnu obnovu započinje patrijarh Pajsije - crkve se prepokrivaju olovnim pločama, hram Sv. Dimitrija se arhitektonski utvrđuje, da bi 1620-1621. godine ugledni slikar Georgije Mitrofanović u njemu ponovio gotovo polovinu fresaka. Nešto kasnije patrijarh Pajsije pristupa i djelimičnoj obnovi crkve svetih Apostola, pa je, tada, 1633-1634. ukrašen zidnim slikama zapadni dio hrama. Sredinom 17. vijeka Pećka patrijaršija uspostavlja veze sa ruskim carstvom pa njeni igumani u Rusiji dobijaju poklone, kako u novcu tako i u štampanim knjigama i bogoslužbenim predmetima.
Veća obnova Pećke patrijaršije zbila se i u doba patrijarha Maksima. Za kratko vrijeme manastirski kompleks je ograđen (1672-1673), živopisana je crkvica svetog Nikole (1673-1674), a potom je izrađen ikonostas za nju (1677). Patrijarh Mojsije je teškom mukom otkupio zemlju otetu tokom austro-turskog rata krajem 17. vijeka, 1720. godine je podigao ogradu oko manastirskih zdanja, a 1722. crkva svetih Apostola je dobila novi ikonostas. Nov ikonostas je naslikan i u crkvi sv. Dimitrija 1803. godine. Uradio ga je pop Simeon Lazović, iz Bijelog Polja, a tri godine potom njegov sin Aleksije izradio je neke ikone za Patrijaršiju.
Sredinom 19. vijeka preduzimljivi igumani podižu nova zdanja u manastiru: 1847. u jugozapadnom dijelu porte na jazu obnavlja se vodenica, a 1850. gradi se do nje konak. Oko 1863. godine izrađen je bogato rezbaren Bogorodičin tron u crkvi Bogorodice, a 1875. Avram, sin poznatog Diča Zografa iz debarskog kraja, obnavlja zidne slike u crkvama Patrijaršije, posebno u Svetim Apostolima. Pećki esnafi sa upravom manastira 1889. godine podižu zid sa istočne strane porte. Krajem 19. vijeka, 1895. gradi se reprezentativni konak u sjeverozapadnom dijelu porte, a 1912. nastao je novi zid sa južne strane porte. Tokom 1931. i 1932. godine obavljeni su zamašni konzervatorski radovi pod rukovodstvom arh. Đurđa Boškovića, koji su Pećkoj patrijaršiji djelimično vratili prvobitni izgled. I poslije Drugog svjetskog rata u kompleksu Patrijaršije izvedeni su, u nekoliko mahova, značajniji konzervatorski zahvati i arheološka ispitivanja. Novi konak, sa zapadne strane od priprate, sagrađen je 1981. godine.
Pljačke Turaka
U vrijeme austro-turskog rata krajem 17. vijeka Turci su dva puta opljačkali pećku riznicu. Blago je bilo sakriveno u kubetu manastira Gračanice ali su ga Turci pronašli i odnijeli 1688. godine. Pominje se da je pećko blago bilo tako veliko da ga je odvuklo devet konja. Ono što je preostalo opljačkano je već naredne godine. Nanovo prikupljene dragocjenosti od Turaka je 1739. godine spasio patrijarh Arsenije Šakabenta pošto ih je prenio u Sremske Karlovce ali je Pećka patrijaršija poslije toga još jednom opljačkana, 1831. od strane Arslan paše bosanskog.
Sačuvane relikvije
S obzirom na brojne pogrome u burnoj istoriji srpskog naroda, u riznici Pećke patrijaršije sačuvan je začuđujuće veliki broj predmeta. Biblioteka danas broji 113 rukopisa. Među njima posebnu vrijednost imaju Romulovo jevanđelje s kraja 14. i početka 15. vijeka, i Dioptra, zbornik poučnih sastava o čuvanju duše iz 15. vijeka. Među ikonama značajem se ističu tri iz 17. vijeka - velika ikona Svetih vračeva Kuzmana i Damjana u duboreznom okviru, žitijna ikona Svetog Đorđa i žitijna ikona Svetog Jovana Preteče.
- Izvor
- Dan
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















