Nove cijene goriva – novi pad životnog standarda

Indikativno je da ovaj rast cijena već danima ima kontinuiranu uzlaznu liniju i prognoze govore da bi takav trend moga dostići i tri marke po litri benzina. Tokom vikenda cijene su se promijenile ponovo na više za pet do sedam feninga. Nove numere na pumpama su već ispisane, ali se neće dugo zadržati, jer se najavljuju i nova poskupljenja. Opravdanje se traži u turbulentnom tržištu izazvanom krizom oko Irana, ali ta činjenica je krajnje sporna i lako oboriva. Cijena barela na svjetskom tržištu kreće se oko 110 dolara, a litar goriva će se plaćati 2,50 KM. Međutim, prije tri godine barel na svjetskoj berzi koštao je 147 dolara, a gorivo je u RS bilo 20-ak feninga jeftnije nego danas. Suština ovog poskupljenja koje će izazvati domino efekat u poskupljenju svega i svačega i tako izvršiti još jedan udar na kupovnu moć građana, leži u dogovorenom ili prećutnom dilu države i rafinerije. Naime, u posljednje tri sedmice rafinerija u Brodu i one u okruženju su tri puta dizale cijene, dakle, jednom sedmično. - Postoje najave da bi već sutra rafinerije ponovo mogle podići svoje cijene i ukoliko do toga dođe, cijene goriva na pumpama će biti još više, prognozira Vojin Mitrović, predsjednik Udruženja vlasnika benzinskih pumpi u RS. Struktura onih koju su ugrađeni u cijenu litre benzina daje i odgovor ko ima interes u ovom cjenovnom stampedu. Ovako visoke cijene nafte odgovaraju prvenstveno državi, rafinerijama i trgovcima. Država od ukupne cijene goriva uzima oko 40 odsto, tako da sa većim cijenama indirektno dublje zavlači ruku u džepove građana i puni budžete bez novih zakona o novim nametima i dažbinama. Oni koji trguju gorivom u maloprodaji ostvaruju dodatni profit jer zadržavaju postojeću maržu, a rafinerija u Brodu je posebna priča. Od ruskog partnera, toliko slavljenog, još ove sedmice može se očekivati još jedna „čestitka“. Brodska rafinerija, očigledno, opredijelila se da dizanjem cijena koje su najveće u regionu.