Kolaps domova zdravlja u Republici Srbskoj

Novim setom zakona koji tretiraju penzijska i boračka prava, umjesto stabilizacije napravljen je haos, a identična situacija je i u sistemu zdravstvenog osiguranja. Domovi zdravlja u RS su u tolikom kolapsu da uprave tih institucija plate isplaćuju samo kada se mora i ako se ima s čim. Zbog nagomilanih dugova prema dobavljačima mjesecima se kasni i sa uplatom poreza i doprinosa. Dok je zdravstvo u Hercegovini već duže vrijeme u haosu, problemi se poput virusa šire i na druge opštine, Ribnik, Sokolac, Istočno Sarajavo, a radnici Banje u Mlječanici kod Kozarske Dubice posljednju platu su vidjeli prije tri mjeseca. – Zarade zaposlenih su u zaostatku već tri mjeseca, a doprinosi nisu uplaćeni godinu dana u kliničkom centru u Istočnom Sarajevu, odnosno u bolnici Kasindo. Smanjeni su i koeficijenti za obračun plata u domovima zdravlja u Gradišci, Kneževu, Ribniku, Ugljeviku, kaže zamjenik predsjednika samostalnog sindikata zdravstvenih radnika u RS Željko Šukalo. Resorni ministar Ranko Škrbić, koji šest godina suvereno upravlja ovim sektorom, za sve krivi lokalne politike i pogrešan način vođenja zdravstvenih ustanova. Posebno se obrušio na prekomjerno zapošljavanje nalazeći tu uzrok urušavanja sistema. Sada su krivi svi, i načelnici optina i direktori domova zdravlja, samo je on, kao najodgovorniji, potpuno nevin. – Moraćemo jasno reći načelnicima opština i direktorima domova zdravlja šta mi to od njih hoćemo. Inače, neće dobiti tranšu u onoj mjeri koja je predviđena za osiguranje potpune zdravstvene zaštite stanovništva koje je u toj opštini, prijeti i planira Škrbić kao da je juče preuzeo zdravstveni sektor. Ali , prazna ne puca, jer mnogim domovima zdravlja mjesečne tranše iz fonda zdravstva već sada su umanjene u prosjeku za 10 posto, odnosno, za nekoliko desetina hiljada maraka po ustanovi. U trebinjskom domu zdravlja jasno kažu da se sami ne mogu finansirati. Ušli su u kreditno zaduženje od 400.000 maraka, ali ni to im nije pomoglo da izađu na zelenu granu pa i dalje kasne sa isplatom tri doprinosa . I bolnice i domovi zdravlja, po ugledu na Vladu RS, posegli su za kreditima koje su podigli krajem prošle godine ne bi li nekako prevazišli krizu, ali to nije pomoglo. Naprotiv, zajmovi su otišli uglavnom u potrošnju, isplate plata zaposlenima. Sada kredite treba vraćati, ali se ne zna iz kojih sredstava jer tranše iz fonda nisu dovoljnene ni za elementarne obaveze. Tako je ugrožena osnovna funkcija domova zdravlja, pa se nekima prijeti i zatvaranjem jer je ključ u bravu model koji lako može biti realizovan kao potpuno pogrešan put izlaska iz krize koja je zahvatila zdravstvo RS.