Početna stranica > Novosti

Sedam čuda Srbije

Sedam čuda Srbije
24.11.2007. god.

Uz sve hvale i pohvale za Magazinovu akciju, dipl. inž. Mirjana Stojanović iz Beograda od prirodnih vrednosti glasa za Đerdapsku klisuru i Nacionalni park „Đerdap“, Staru planinu, Đavolju varoš, Taru i kanjon Drine. Što se graditeljskih čuda tiče, naša čitateljka glasove daje beogradskom hramu sv. Save, Kalemegdanu, Lepenskom viru i posebno HEPS Đerdap.

Jelena Čeperković, profesor iz Vrnjačke Banje, piše da je sigurna da liste sedam prirodnih i sedam graditeljskih čuda neće biti lako napraviti jer je „Srbija zemlja male površine, ali ima toliko toga što je vredno pažnje i divljenja“. Listi dosadašnjih predloga ona dodaje manastir Mileševu i fresku Beli anđeo, koju zbog lepote i umetničke vrednosti mnogi smatraju srpskom Mona Lizom.

Za našeg čitaoca mr Ranka Ivkovića iz Beograda dileme nema – isposnica Sv. Save, pećinski kompleks ozidan krajem 12. veka u litici na planini Radočelo, visoko iznad reke Studenice, jedno je od najčudnijih i najzanimljivijih mesta u Srbiji, koje zbog svog izgleda, istorijskog i kulturnog značaja zaslužuje da bude uvršćeno u sedam čuda Srbije.

Akcija birajmo sedam prirodnih i graditeljskih lepota je svojevrsno putovanje kroz Srbiju i njenu istoriju, a na tom proputovanju svojim tekstom i fotografijama Ivan Čančar iz Novog Beograda nas je odveo do Rajačkih pivnica. Iznad sela Rajac, u blizini Negotina, postoje pivnice rajačke. To je kompleks vinskih podruma: njih 270, nekad ih je bilo preko trista. Građeni su od tesanog kamena, od brvana ili bodrika. Zbog održavanja stalne temperature, podrumi su od jedan do dva metra ukopani u zemlju, dok su na spratu prostorije za boravak vinogradara u doba berbe i negovanja vina. Kuće su ušorene i povezane uskim kratkim sokacima i trgovima. To je istinski mali kameni grad u kom se pravi i čuva vino. Svaki putnik namernik može da svrati u neku od pivnica i proba vino koje se još uvek proizvodi po starim tradicionalnim recepturama.
       
Poznato je da vinogradarstvo u Timočkoj krajini ima dugu tradiciju. Za vreme rimskog cara Marka Aurelija na ovim prostorima je uzgajana vinova loza koja je davala odlična, visokokvalitetna vina, a kada je početkom 19. veka filoksera (bolest vinove loze) poharala većinu vinograda u Evropi, krajinska vina izbijaju u prvi plan.

Nekada se vino pravilo u preko trista pivnica, danas funkcioniše svega šezdesetak. Bila bi ogromna šteta, pravo „čudo“ da zbog ljudskog nemara i nezainteresovanosti pivnice zauvek nestanu i tako buduća pokolenja nepravedno budu uskraćena za saznanje o starom vinskom kamengradu, delu blistave istorije i tradicije spravljanja bogovskog napitka.



  • Izvor
  • Magazin
  • Povezane teme


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA