Rusnano i Skolkovo će biološko-farmaceutskim kompanijama pomoći da dođu u Rusiju
Saradnja zapadnih biološko-farmaceutskih kompanija i investitora s ruskim institutima za razvoj omogućava inostranim specijalistima da uspostave efikasnu saradnju s pronalazačima lekova iz RF, smatraju inostrani stručnjaci.
Nedostatak iskustva ruskih kompanija u izlasku na tržišta visoke tehnologije i birokratske prepreke dugo vremena su sprečavali zapadne biološko-farmaceutske kompanije u saradnji s ruskim partnerima. U toku poslednjih godina u Rusiji su osnovani instituti za razvoj čija delatnost uliva poverenje stranim kompanijama; među takvim institutima kompanije su pre svega navele „Rusku korporaciju za nanotehnologije“ (Rusnano).
Ukupan obim investicija Rusnano u biološko-farmaceutske projekte u kojima učestvuju strane kompanije do danas iznosi skoro 123 miliona dolara. Rusnano zajedno s američkim Selecta Biosciences, BIND Bioscienses i Panacela Labs realizuje projekte za pravljenje lekova protiv raka, vakcine i preparate za lečenje bolesti srca i krvnih sudova i bolesti upale. Još jedan projekat u kojem učestvuje „Institut za izvorne ćelije čoveka“ i „Farmasintez“ (Pharmasynthez), kao i britanski Xenetic Biosciences i nemački SymbioTec, usmeren je na stvaranje preparata za lečenje bolesti jetre, dijabetesa, Alchajmerove bolesti, bubrežne insuficijencije i niza drugih bolesti. Osim toga, Rusnano će učestvovati u zajedničkom BiOptix Diagnostics projektu za izradu bioloških detektora, koji se primenjuju u proučavanju perspektivnih molekula, koje čine osnovu inovacionih lekova.
Predsednik BiOptix Diagnostics Ričard Vajtkomb (Richard Whitcomb) kaže da se u prvo vreme plašio da će Rusnano biti previše birokratska organizacija koja sporo donosi odluke, ali se po njegovim rečima, ispostavilo da je Rusnano „izvandredan partner“.
Predsednik nanobiotehnološke kompanije Selecta Biosciences Verner Kotrils (Werner Cautreels) je istakao da partnerstvo s Rusnano omogućava Selecta Biosciences ne samo da privuče investicije za svoje projekte, već i da dobije pristup ruskim naučnim izumima, kao i da vrši klinička ispitivanja u RF.
Među drugim organizacijama, koje podstiču saradnju ruskih stručnjaka i inostranih biološko-farmaceutskih kompanija je inovacioni centar „Skolkovo“ koji svojim učesnicima obezbeđuje poreske i administrativne olakšice, kao i neki fondovi osnovani uz učestvovanje „Ruske venčr kompanije“.
Neke ruske kompanije, koje su dobile finansijska sredstva od fonda „Skolkovo“ ulagaće novac u projekte s inostranim partnerima koji otvaraju svoje radne jedinice u RF, istakao je direktor za nauku i inovacije klastera bioloških i medicinskih tehnologija „Skolkovo“ Kris Jansen (Chris Janssen). Po njegovim rečima, za „Skolkovo“ je privlačan dolazak inostranih stručnjaka čije bi prisustvo stimulisalo razvoj inovacija u Rusiji.
Kao primer za fond „Ruske venčur kompanije“, čiji rad omogućava organizovanje saradnje između ruskih i inostranih pronalazača lekova može se navesti fond „Maksvel Bioteh“ (Maxwell Biotech Venture Fund). Glavni izvršni direktor fonda Aleksej Jelisejev je objasnio da kompanije s portfeljima fonda mogu da investiraju u projekte s inostranim partnerima. On je istakao da od sedam kompanija s portfeljima pet radi zajedno s inostranim biomedicinskim stručnjacima.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Skolkovo
- investicije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















