Početna stranica > Novosti

Biblioteka Rudomino: knjige, kultura, jezici

Biblioteka Rudomino: knjige, kultura, jezici
04.04.2012. god.

Drugog aprila jedna od najvećih biblioteka Rusije – Savezna državna biblioteka strane književnosti dobija mnoštvo čestitki povodom jubileja: pre 90 godina ona je otvorila vrata za svoje prve čitaoce. I sada, kako ističe u čestitci premijer RF Vladimir Putin, postala je ne samo veliki fond knjiga, već i kulturni i jezički centar. Biblioteka je uvek doprinosila produbljivanju dijaloga i uzajamnom razumevanju među narodima, ističe se u telegramu.

Povodom jubilarnog datuma u izdavačkoj kući bibilioteke izašla je knjiga posvećena njenom osnivaču margariti Rudomino, čije ime ona sada nosi. Autor – sin Margarite, Adrian Rudomino – nazvao je knjigu Skoro sav 20. vek. U te vremenske okvire uklapa se život njegove majke. Od devet decenija koliko je živela, više od pola veka poklonjeno je biblioteci. Ona je formirana 20-ih godina, kada su se u mladoj sovjetskoj državi odbacivale vrednosti i humanističke tradicije svetske kulture – govori Adrian Rudomino. Vlasti, kako mu se čini, razmišljale su na sledeći način:

Već imamo svoju divnu klasiku, imamo sovjetske pisce. Strane knjige nam nisu potrebne. Ali postojale su i druge pomisli među rukovodiocima komunističke partije, koji su smatrali da se ne sme odvojiti zemlja od svetske kulture, od razvoja zapadnoevropskih zemalja, što je davalo mami veliku podršku, govori Adrian Rudomino i dodaje da je u sastav njihove porodice osim mame, tate i dvoje dece ulazila i biblioteka. Još se ne zna na kom mestu je ona stajala, možda čak na prvom.

Sto knjiga na nemačkom jeziku iz porodične biblioteke koju je Margarita Rudomino dovezla u Moskvu iz provincije, postale su osnova biblioteke. A istorija daljeg popunjavanja čitava je epopeja, tesno ispreplitana sa sudbinama zemlje, pa čak i sveta. Periodikom na stranim jezicima je, na primer, biblioteku snabdevala nemačka komunistkinja Klara Cetkin. Umetnička, naučna i filozofska literatura se prenosila iz nacionalizovanih plemićkih kuća. Između ostalog, tako su bile spasene mnoge jedinstvene kolekcije ruske aristokratije. A posle kapitulacije nemačkih fašista u toku Drugog svetskog rata Margatiru Rudomino su poslali u Nemačku da bira knjige na račun reparacije, govori aktualni direktor biblioteke Jekaterina Genijeva.

Činilo bi se, Nemačka je trebalo da je mrzi zbog toga, govori Jelena Genieva. Ali Nemačka ju je, naprotiv, nazivala velikim bibliotekarom, zato što je ubedila komandanta trupa maršala Žukova, čoveka ne baš lakog karaktera, ali čoveka sa razumom, da ne rastura neke nacionalne biblioteke Nemačke. Zato što je ona smatrala: ako se dirne nacionalno blago, to će pre ili kasnije obavezno uticati na nacionalnu samosvest. Mi smo prilično mlada biblioteka, imamo svega 90 godina, nastavlja Jekaterina Genieva. Ali u našim fondovima postoje vrlo cenjene knjige, tako je istorija htela. Imamo neobično vredne primerke iz 14-15. veka. Ali danas se posebno ponosimo povratkom kolekcije knjiga koje su nam sigle iz inostranstva.

Danas u biblioteci radi više od desetak kulturnih i jezičkih centara raznih zemalja. Prvi takav centar otvorila je Francuska pre 20 godina, a sada ih ima od Amerike do Irana, od Japana do Bugarske. To je vrlo snažan izvor razmene knjiga, smatra Jekaterija Genieva. Tako da naši fondovi sada imaju oko pet miliona knjiga na 140 jezika.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org/shakko/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....

Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...


Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....

Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA