Benzinski jaram
Raspoloženje među mnogim evropljanima u vreme uskršnjih praznika, pokvarili su vlasnici benzinskih pumpi, podigavši cene goriva. U Nemačkoj, na primer, litar benzina „super“ skočio je sa 1,7 na 1,84 evra a ponegde i više. U Francuskoj je cena prešla psihološku granicu od 2 evra, a u Italiji je gotovo dostigla. Rezultat- ako se može smatrati plusom, nestale su tradicionalne uskršnje gužve na putevima.
Da li samo naftni baroni stavljaju ruke u cepove građana. Temu nastavlja Sergej Guk.
Ne propušta svoje ni država sa svojim porezima. Presečna cena za litar je 1,6 evra- od čega nemački budžet uzima 65 u svoju kasu u vidu poreza na naftu i proizvode naftne industrije, i kao porez za zaštitu sredine. Tu još treba dodati i 26 centi kao porez na dodatu vrednost. Ovaj pokazatelj je promenljiv- čto je veća cena benzina, to više novca od poreza kaplje u budžet. Tako da oni koji kunu naftne koncerne, prevoznike, prerađivače, vlasnike benzinskih stanica, spekulante, često zaboravljaju na državu. Vodeći ekspert Centra političe konjunkture Rusije Dmitrij Abzalov predlaže razmotriti delatnost Evropske komisije:
„25 % cene nafte se dodaje sada zbog pozicija u Iranu i Siriji. Upravo konflikt na Bliskom Istoku je povisio cenu sa 100 na 125 dolara za barel. Bez plaćanja ovog dodatka, cena bi bila za 25 % niža. Drugo: to su direktive Evrokomisije koje ozbiljno kontrolišu proces proizvodnje u Evropi. Ekoliški standardi- takođe veoma podižu cenu . Još jedna stavka: efektivniji rad sa partnerima koji energente dostavljaju na evropsko tržište. Ovde Evropa takođe sprovodi veliko protivrečje u svojim pristupima. Veliki deo faktora je povezan sa politikom i u mnogome zavisi od pozicije kako određenih država, tako i Evrokomisije, u vezi sa mnogim pitanjima.“
Čime objasniti rast cena unutar EU? TO je povezano sa različitim izvorima i transporterima, objašnjava Dmitrij Abzalov. Tu stoji i spekulativna stavka. Sada je nafta- pre svega investicioni aktiv. Spekulanti je ne kupuju zbog prerade, već zbog očuvanja i umnožavanja svog kapitala. Spekulativna stavka čini 30%-40% u ceni nafte, nastavlja on. Ako bi na tržištu mogli da ostanu samo proizvođači, cene ne bi toliko skakale.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















