Za izbjeglice 300 miliona evra

Ipak, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države obećale su da će u narednih pet godina obezbediti ostatak novca - još 200 miliona, potrebnih za regionalni program kojim bi bio obezbijeđen "krov nad glavom" za 27.000 izbjegličkih porodica, saopštio je na završnoj konferenciji za novinare ministar za ljudska prava i izbeglice BiH Damir Ljubić.
Najveći iznos je putem IPA fondova obezbijedila Evropska unija - 230 miliona evra. Vlada SAD izdvojiće 10 miliona dolara u 2012. godini - što je oko 7.600.000 evra, ali najavila je da će novac izdvajati i narednih godina.
Po pet miliona evra izdvojiće vlade Italije, Norveške, Njemačke i Švajcarske, Danska je izdvojila 1,3 miliona, a Turska milion evra. Luksemburg je pomogao sa 500.000 evra, dok će Kipar, Češka i Rumunija izdvojiti po 50.000 evra, a Mađarska 30.000.
Države regiona - BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija - bi, pri tom, trebalo da obezbijede učešće od 83 miliona evra - od toga Srbija 33 miliona.
Programom, kad se realizuje u potpunosti - kako se očekuje u narednih pet godina - trebalo bi da bude riješeno stambeno pitanje za ukupno 74.000 ljudi u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Iz fonda od ukupno 583 miliona evra, Srbija bi trebalo da dobije 335,2 miliona, Hrvatska 119,7, BiH 101 milion i Crna Gora 27,7 miliona evra.
Srbija bi na taj način u narednih pet godina trajno zbrinula 16.780 najugroženijih porodica, odnosno oko 45.000 osoba izbjeglih za vrijeme rata 1991-1995. iz BiH i Hrvatske i sve preostale izbjeglice koji još žive u kolektivnim centrima.
Ministri spoljnih poslova Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske su, na na otvaranju konferencije poručili da postoji odlučnost da se trajno riješi pitanje izbjeglica i pozvali donatore iz svijeta da u tome pomognu.
Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić je podsjetio da u Srbiji živi više od 600.000 registrovanih izbjeglica, među kojima više od 60 odsto onih koji spadaju u najugroženiju kategoriju. Srbija, prema podacima UNHCR, među prvih pet zemalja u svijetu koje imaju dugotrajnu situaciju sa izbjeglicama.
"Sa Zajedničkim regionalnim programom, na primjer, naše radne grupe će morati da uspostave opšte standarde u oblasti razmjene podataka", rekao je Jeremić i dodao da se time otvara put ka rezoluciji o pitanjima imovine i penzija, "čime će se doprineti ublažavanju osećaja nepoverenja među pogođenim zajednicama".
Jeremić je istakao da je nužno ostaviti po strani prevaziđena razmišljanja o protivničkim ili suparničkim stranama, kao i jalove pokušaje svaljivanja krivice na druge, jer to neizbježno vodi ka podjelama i pozivima na osvetu.
"Uvjeren sam da možemo da smognemo hrabrosti da dosegnemo jedni druge kako bi rane mogle da zacijele, a region napreduje u miru i bezbjednosti", zaključio je Jeremić.
Šef diplomatije zemlje domaćina donatorskog skupa, BiH, Zlatko Lagumdžija nada se da će konferencija "predstavljati početak završetka procesa konačnog zbrinjavanja izbjeglica i doprinijeti poboljšanju ukupnih odnosa zemalja regiona".
Ukazujući da je "teško govoriti o pravdi za izbeglice", Lagumdžija je zahvalio donatorima i poručio da očekuje snažnu i konkretnu podršku za realizaciju plana u narednih pet godina.
Hrvatska ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić istakla je da je prvi od tri razloga zbog kojih je ovaj skup toliko važan - to što je "region odlučio da uzme svoje ruke teško i kompleksno pitanje i da ga riješi dogovorom".
"Drugi razlog je što je na različite načine ključno prikupiti sredstva ne da bi se postigla pravda, već osjećaj pomaka na novu stepenicu sa koliko toliko čistom situacijom u zemlji. Treće je otvaranje mogućnosti za nove odnose i novi status zemalja regiona u budućnosti", istakla je Pusićeva.
Crnogorski ministar spoljnih poslova Milan Roćen je istakao da je konferencija "integralni dio procesa pomirenja i novih odnosa u regionu".
Zatvaranje poglavlja izbeglica predstavljaće motivaciju za bolje odnose četiri zemlje, buduće članice EU, naglasio je Roćen.
U radu konferencije učestvuje visoki komesar UN za izbjeglice Antonio Gutereš, komesar za proširenje EU Štefan File, generalni sekretar OEBS-a Lamberto Zanijer, zamjenik generalnog direktora za proširenje EU Jost Korte i glavni zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD u Birou za populacije, izbjeglice i migraciju Dejvid Robinson.
Na skup u Sarajevu došao je i bivši komesar UN za izbjeglice u vrijeme ratova na prodručju bivše Jugoslavije Sadako Ogata i njen specijalni izaslanik za Balkan Nikolas Moris.