Tri velike države poigravaju mišićima na fonu pustih ostrva
Rusija i Kina su u nedelju počeli zajedničke šestodnevne manevre ratne mornarice u Žutom moru kod istočne obale Kine. Manevri su se vremenski poklopili sa novim zaoštravanjem teritorijalnog spora između Kine i njenih suseda, posebno Filipinima i Vjetnamom.
Predmet spora su pusta ostrva i atoli u Južno kineskom moru, koji se nalaze u zoni veoma bogatih podvodnih nalazišta nafte i gasa.
Šest zemalja jugoistočne Azije imaju aspiracije na ostrva arhipelaga Spratli u Južno kineskom moru, gde su otkrivena bogata nalazišta nafte i gasa. Ta činjenica stalno prouzrokuje porast zategnutosti u ovom regionu i pokušaje okupacije ostrva, koralnih rifova i sprudova.
Sredinom aprila, konflikt između Kine i Filipina umalo se nije pretvorio u otvoreni vojni sukob. Vojni brod filipinske Ratne mornarice otkrio je u blizini rifa Skarboro – njegov kineski naziv je ostrvo Huanjan – kineske ribarske brodove. Uskoro su pristigli brodovi obalske straže Kine koji nisu dozvolili filipincima da ih zaplene.
U slučaju otvorenog vojnog sukoba sa Kinom, Filipini ne bi imali nikakve šanse, međutim oni su stari saveznici SAD, koji su ih i podržali u ovom teritorijalnom sporu tako što su uputili u ovaj region borbene brodove i jedinicu marinaca. U isto vreme tamo su započeti zajednički vojni manevri mornarica gore navedenih zemalja uz učešće Japana, Australije i Južne Koreje.
Razume se da Kina nije bila voljna da se povuče i obavestila je o početku manevara u spornim vodama. Ne bi u tome bilo ništa začuđujuće, ukoliko se u celu situaciju neočekivano nije uključio treći igrač – Rusija.
Moskva i Peking formalno nisu saveznici, ali zajednički održavaju manevre u opasnoj blizini snaga ratne mornarice SAD, pritom Kina je uputila preko 4000 vojnika i 16 brodova, od kojih je 5 raketnih razarača, 5 raketnih fregata, 5 raketnih čamaca, brod podrške i brod vojne bolnice. Na strani Kine u manevrima su zastupljeni i 13 aviona i 5 brodskih helikoptera.
Rusija je uputila četiri borbena broda Tihookeanske flote: raketnu krstaricu „Varjag“, velike protivpodmorničke brodove „Admiral Vinogradov“ i „Maršal Šapošnikov“; kao veliki protivpodmornički brod Severne flote „Admiral Tribuc“. U regionu se nalaze i brodovi podrške „MB-37“ i „Pečenga“.
Na taj način, kod obala nekolicine nenaseljenih ostrva u Pacifiku nastala je neviđena gužva – tamo su se nagurali vojne mornarice sedam država, od kojih su tri – velike države.
Pritom i Moskva sa Pekingom, i Vašington sa saveznicima uveravaju da su njihovi manevri bili unapred planirani, i nisu pretnja i nemaju veze sa teritorijalnim sporom.
U takvim izjavama, nema sumnje, ima dosta lukavosti, ali je očigledno i to, da tri velikih igrača u ovoj konfliktnoj situaciji imaju svoje ciljeve.
Što se Kine tiče sve je manje-više jasno: njena želja da stavi pod kontrolu bogata nalazišta ako nisu naizgled, na neki način poštena, onda su u svakom slučaju je razumljiva. Osim toga Peking visoko poštuje svoj značaj, i u datoj situaciji mu ne odgovara da se povuče.
Učešće Rusije u ovom neobjavljenom konfliktu na prvi pogled deluje čudno: Moskva u svakom slučaju ne može da pretenduje na ovaj naftonosni region. Ali Rusija ima, možda i ne toliko očigledne, međutim ne manje važne rezone: prvo, da napomene svetu, da je ona takođe velika država i da je u stanju da rešava vojno-političke zadatke u bilo kojim delovima sveta, a drugo, i to je osnovno, da demonstrira - da Moskva i Peking uopšte nisu strateški suparnici i potpuno su sposobni na saradnju i „eksplozivnim“ situacijama.
Ali najzanimljiviji je aspekt konflikta i motivima SAD. Sasvim skoro je Pentagon najavio plan povećanja snaga u Aziji. U skladu sa novom odbrambenom strategijom, koju je prezentirao predsednik Barak Obama početkom godine, Sjedinjene Države vrše premeštanje svojih snaga u svetu. Tako je bilo saopšteno o neznatnom smanjenju evropskog kontingenta američkih snaga, ali istovremeno granice Evropske zajednice, kao i bliskoistočni region, biće ojačani protivraketnom odbranom.
Poseban aspekt vojne strategije tiče se preraspodele snaga u korist Azijskog i Pacifičkog regiona. U štampi su već iznete pretpostavke, da će na razmeštanje sistema protivraketne odbrane u Aziji Kina odreagovati na takav način, da će se protesti Rusije činiti kao „obična igrarija“.
Možda je današnja vojnopomorska gužva u jednom zasebno uzetom deliću Pacifika početak velikog konflikta, ali ne oko malih i bespomoćnih Filipina nego na relaciji SAD – Kina.
A Rusija, svojim posrednim učešćem u lokalnom konfliktu, jednostavno pametno koristi povoljnu priliku, da ne bi ostala po strani u predstojećoj velikoj igri.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















