Početna stranica > Novosti

Proširena privatizacija: pro et kontra

Proširena privatizacija: pro et kontra
09.06.2012. god.

Vlada Rusije usvojila je program privatizacije federalne svojine. Reč je o predaji paketa velikih akcionarskih društava kao što je banka VTB, Aeroflot, Sovkomflot, RŽD i drugih. Između ostalog kompanija Rosnjeft, koja je najveća naftna kompanija Rusije. Po rečima predsednika vlade Dmitrija Medvedeva, država treba u potpunosti da izađe iz kapitala Rosnjeft do 2016. godine.

Spisak državnih objekata za privatizaciju bio je utvrđen još 2011. godine. Aktualo zasedanje vlade bilo je posvećeno određenju rokova. Program je sračunat do 2016. godine, mada veći deo prijavljenih preduzeća treba da bude privatiovan u potpunosti ili delimično već u naredno vreme. Tako do 1. septembra tekuće godine biće izneto na prodaju oko 200 malih i srednjih akcionerskih društava, saopštio je u toku zasedanja ministar za ekonomski razvoj Rusije Andrej Belousov. Pri tome u toku je priprema za prodaju paketa 7 velikih kompanija, takvih kao aviokompanija Sibir. Ukupno se 2012. planira da se dobije, po najskromnijim ocenama,a 10 milijardi dolara (300 milijardi rubalja). Komentarišući program, Dmitrij Medvedev je podvukao:

Treba da bude smanjeno suvišno prisustvo države u konkurentskom sektoru ekonomije. Konkretni rokovi i obimi prodaje paketa akcija kompanija lidera određivaće se posebnim odlukama. Sva rešenja koja se donose treba da budu odmerena i strateški opravdana. Treba uzimati u obzir i tekuću konjukturu na tržištu kapitala i moguće rizike, ali u svakom slučaju treba se kretati napred, poštujući prijavljene rokove i tempo.

Jedan od ciljeva privatizacije je privući dodatne prihode u budžet. Ipak u aktualnim uslovima bilo bi povoljnije sačekati sa privatizacijom, smatra ekonomista Vladimir Tihomirov.

Privatizacija treba da da strateški efekat – da privuče privatne investitore u velike ruske kompanije i da poboljša upravljanje. Pri tome postoji verovatnoća da će budžet čak biti sveden ko kraja godine sa nultim deficitom ili čak sa malim proficitom. I privatizacija ovde ne igra kritičnu ulogu.

Vlada je već pripremila neke aktive za privatizaciju. Između ostalog, za tako velike kompanije kao što je Sberbank, Alrosa, Rosnano. Po podacima Ministarstva za ekonomski razvoj, paketi akcija ovih kompanija mogu biti realizovani u kratkom roku. Kometar Vladimira Tihomirova:

Prodaja 7,6% akcija Sberbanka bila je pripremljena još prošle godine, i sada, ako se tokom 2-4 meseca situacija na tržištima poboljša, ova privatizacija može da se izvede prilično brzo. Ali ne ora se izlaziti sa prodajom ovih aktiva sutra ili prekusutra. Ako se gleda na pravednu ocenu istog tog Sberbanka, on se može prodati za 5-7 milijardi dolara, tačnije faktički više od polovine čitave suem koju planiraju da dobiju od privatizacije ove godine.

Značajnom nazivaju eksperti odluku o privatizaciji paketa kompanije Rosnjeft i niza drugih kompanija ruskog gorivno-energetskog kompleksa. Dražva treba da izađe iz njih do 2016. godine. Pri tome vlada ne isključuje prodaju paketa kompanije Rosnjeft stranom investitoru. Potpredsednik vlade Igor Šuvalov je istakao da su američke kompanije među potencijalnim pretendentima na aktive Rosnjeft.

pro et kontra (lat. pro et contra), latinicom: pro et kontra
za i protiv; pro et kontra neke stvari za i protiv neke stvari, tj ono što se može navesti u prilog i protiv nje. 



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA