Rezultati izbora u Egiptu: borba za glasove vojske i islamista
Izbori u Egiptu završeni su u nedelju. CIK je obećala da će zvanični podaci biti poznati tek narednog četvrtka, 21. juna, pod uslovom da do ovog datuma budu razmotrene sve žalbe predstavnika kandidata. U međuvremenu, postoje samo podaci štaba Muhameda Mursija, prema kojima je on dobio oko 53 odsto glasova, a njegov konkurent - oko 47 odsto. Predstavnici Ahmeda Šafika ubrzo su odbacili ove podatke, ali svoje rezultate prebrojavanja glasova nisu objavili. Ove cifre niko još nije potvrdio.
U slučaju pobede, Muhamed Mursi će postati prvi predsednik Egipta, koji predstavlja islamistički pokret. U ovom slučaju, takođe po prvi put u modernoj istoriji, predsednik neće biti bivši vojnik. U međuvremenu, vojska je tokom glasanja učinila bitan korak i pokazala da neće tek tako predati vlast u zemlji.
U subotu uveče, predsednik Vrhovnog saveta oružanih snaga Husein Tantavi najavio je raspuštanje parlamenta. On se pozvao na presudu Ustavnog suda, koji je u četvrtak potvrdio da su mandati trećine poslanika nelegitimni. Ovo je zapravo stavilo tačku na prvi izabrani parlament, posle „revolucije 25. januara“ u Egiptu. U ponedeljak, kada je „Muslimansko bratstvo“, počelo da slavi pobedu, Vrhovni savet oružanih snaga, preuzeo je funkcije parlamenta. Ovo se navodi u amandmanu, objavljenom 18. juna na privremeni ustav Egipta. Dokumentom se takođe kaže da, kako je zakonodavna vlast prešla u ruke u vojske, oni će takođe preuzeti odgovornost za formiranje komisije za izradu novog ustava. Pri tome, novi parlamentarni izbori u Egiptu će se održati tek posle usvajanja ustava. U najboljem slučaju – tek za šest meseci.
U raspuštenom parlamentu, „Muslimansko bratstvo“, u ime Partije za slobodu i pravdu, bi imalo 38 odsto mesta. Zajedno sa kolegama iz druge islamističke partije "Al-Nur", koja je imala 29 odsto, oni bi mogli bez konsultacije sa istom tom vojskom, da donesu bilo koji zakon. Zato su raspuštanje parlamenta, oni doživeli kao pokušaj vojske da preuzme vlast. Bilo je čak i optužbi za prevrat.
Koncentracija najviših zakonodavnih i izvršnih vlasti u rukama islamista preti da se pretvori u noćnu moru za generale, smatra analitičar u Centru za arapske studije, Instituta za orijentalne studije Aleksej Podcerob:
„Raspuštanje Skupštine, čemu je pribegao Vrhovni vojni savet u Egiptu, očigledno, znači da sukob između vojske i islamista postaje javan. Vojska verovatno očekuje da će tokom novih parlamentarnih izbora, islamisti biti poraženi. Ovo bi obezbedilo pobedu sekularnih stranaka. Naravno, mnogo toga će zavisiti od ishoda predsedničkih izbora. Egipat je predsednička republika. I, naravno, predsednik, bar za sada, ima veoma široka ovlašćenja.“
Imajući ovo u vidu, moguća pobeda Šafik Ahmeda, koji se smatra saradnikom Hosnija Mubaraka, može dovesti do nove eskalacije sukoba između vojske i islamista. Čini se, da se nade da će predsednički izbori biti prilika da se stavi tačka na političke neizvesnosti u Egiptu, neće obistiniti.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















