Minimalac u Luksemburgu nekoliko puta veći od plate u BiH

Francuska je na četvrtom mjestu po minimalnoj bruto mjesečnoj plati u Evropi sa 1.262 evra, iza Luksemburga, Holandije i Belgije.
Francuska je, međutim, na prvom mjestu po procentu minimalne plate u odnosu na prosječnu mjesečnu zaradu, sa 48 odsto, na drugom je Belgija sa 45 odsto, zatim slijede Holandija sa 42 odsto, pa Luksemburg sa 35 odsto, prenio je francuski list "Figaro".
"Minimalna cijena rada je instrument borbe protiv siromaštva. Ali problem je u tome što ta cijena ne može ići preko nivoa koji bi ugrozio opstanak radnih mjesta", objašnjava analitičar sa francuskog centra za istraživanje problema zapošljavanja Kristin Erel.
"Cijena rada zavisi od produktivnosti koja je drastično opala u vrijeme posljednje ekomomske krize", dodala je Erelova.
Minimalna cijena rada koja je u Velikoj Britaniji uvedena 1998, predstavlja jedan od glavnih načina borbe protiv siromaštva u toj zemlji u kojoj je minimala bruto mjesečna plata za ovu godinu 1.202 evra, i u periodu od 2000. do 2008. povećavana je u prosjeku za 4,8 odsto godišnje, a u Francuskoj za 2,8 odsto.
U Francuskoj i Belgiji povećanja minimalne cijene rade se smatra jednim od sredstava za podsticanja kupovne moći građana.
U Njemačkoj, Austriji, Italiji i nordijskom zemljama situacija je neujednačena, jer minimalna zarada varira u zavisnosti od sektora.
U Njemačkoj minimalne plate u industrijskom sektoru su zagarantovane dok su radnici u uslužnim djelatnostima nezaštićeni, gdje bruto cijena rada po satu može sa bude i ispod četiri evra.
U novembru prošle godine vladajuća Demohrišćanska stranka CDU njemačke kancelarke Angele Merkel podržala je prijedlog o uvođenju zgarantovane minimalne mjesečne zarade na nacionalnom nivou, kao vid borbe protiv siromaštva među zaposlenima koje je poslije reforme na tržištu rada početkom 2000. povećano.