Novi horizoniti Crnomorske ekonomske saradnje
Pre dvadeset godina - 25. juna 1992 – potpisana je Istanbulska deklaracija o uspostavljanju nove međunarodne organizacije - Crnomorske ekonomske saradnje. Povodom 20. godišnjice, organizovan je samit u Istanbulu 26-27 juna, kome će prisustvovati šefovi država i vlada.
Detaljnije u materijalu našeg analitičara Petra Iskenderova.
Trenutno, u sastav ulazi 12 zemalja balkansko-crnomorsko- kavkaskog regiona. U svim ovim oblastima organizacije, već je stečeno iskustvo interakcije, a situacija koja danas preovlađuje u Evropi, postavlja pred države članice organizacije nove izazove. Posebno se to odnosi na Bugarsku i Rumuniju, koje su sa jedne strane članice Evropske Unije, a sa druge - očigledno nisu zadovoljne nivoom saradnje unutar EU. To se naročito ogleda u nespremnosti EU da uključe ove dve zemlje u šengensku zonu. O specifičnosti uloge i mesta Grčke u EU danas i nije potrebno posebno govoriti.
Međutim, značaj Crnomorske saradnje, u vezi je ne samo sa potrebom da se odgovori na društveno-ekonomske i političke izazove koji proizilaze iz krize u Evropskoj uniji. To je aktivna uloga većine zemalja crnomorskog regiona u realizaciji projekata u energetskom sektoru. Oko tih projekata se sada pokrenula aktivnija borba, koja je uključila sve vodeće geopolitičke igrače od SAD i EU do onih država u Persijskom zalivu koje nisu spremne da tolerišu nezavisnu ulogu Organizacije crnomorske saradnje u energetskim pitanjima. Na primer, Bugarska i Rumunija su izrazile zabrinutost da realizacija projekata iz okvira „Istočno partnerstvo“ može da izazove štetu ostalim regionalnim inicijativama – pa čak i preko Organizacije crnomorske ekonomske saradnje.
Ocenjujući perspektive organizacije i njene kolizije sa Evropskom Unijom trebalo bi da se uzme u obzir još jedan važan aspekt. Mogućnosti „jednstvene Evrope“ sužene su zbog krize u EU. Reč nije više o daljoj ekspanziji u zoni evra na istok, već oslobađanje od pojedinih država članica, na čelu sa Grčkom – istakao je u intervjuu za „Glas Rusije“ profesor ruske Finansijske akademije Boris Rubcov:
„Naravno, postoji razlog za strah. Štaviše, može biti vrlo dobro za samu evrozonu, da se sadašnja konfiguracija ne očuva. U ovom trenutku, postoje mnogi argumenti i pitanja zašto su slabe zemlje u početku uopšte primljene u evro zonu. Ne isključujem mogućnost dublje krize u evrozoni.“
Na ovom samitu, u skladu sa principom rotacije, predsedavanje organizaciom će se pomeriti sa Srbije na Tursku. Ova činjenica može otvoriti nove perspektive za organizaciju - uzimajući u obzir nedavo aktiviranje regionalne uloge Ankare.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- samit
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















