Karavađovo Vaskrsenje
Slika jednog od najpoznatijih majstora barokne epohe, Mikelanđela Merizija da Karavađa „Lazarevo vaskrsenje“ je restaurirana prvi put za 60 godina.
Po mišljenju istoričara umetnosti Karavađo ja na slici radio 1608-09. godine. U to vreme je živeo na Siciliji, krijući se od presude na smrtnu kaznu, koju su rimske vlasti donele zbog ubistva izvesnog Ranuća Tomasonija – raskalašnog bekrije, podvodača i kockara, s kojim je umetnik neko vreme bio u prijateljskim odnosima. Po svedočanstvu savremenika, svađa je izbila zbog 10 suda – novčića koje je pokojnik dobio na kocki od slikara.
„Lazarevo vaskrsenje“ Karavađo je naslikao po narudžbini đenovskog trgovca po imenu Đovani Batista de Lazari, koji mu je platio 1000 skuda – dva puta više nego što je umetnik ikada dobio za neki rad. Bez obzira na tako obilat honorar, po mišljenju stručnjaka Ane Marije Markone, umetnik je radio u velikoj žurbi: o tome svedoči tamna, nedovoljno obrađena pozadina slike, kao i specifičnost nanošenja svetlih poteza kičicom.
Čime je bila izazvana žurba prilikom rada na slici? Po svedočanstvu skulptora Frančeska Suzina, Karavađo je „Lazarevo vaskrsenje“ naslikao, ali je slika bila podvrgnuta oštroj kritici. U nastupu gneva umetnik ju je uništio i u rekordnom roku je naslikao drugu varijantu, koja je došla do naših dana.
Postoji legenda da je radi veće verodostojnosti Karavađo Lazara slikao na osnovu ekshumiranog tela. Po mišljenju poznatog istraživača umetnikovog stvaralaštva, autora monografije „Karavađo“, Džona Geša, „ova priča se ne čini verodostojnom, ali ne prevazilazi granice mogućeg.“
U procesu restauracije koja je trajala preko pola godine, istraživači su uspeli da utvrde sastav boja, koje je umetnik koristio i da u potpunosti obnove sloj boje, koji je bio veoma oštećen. Zbog toga što je Karavađo slikao sicilijanskim bojama, čija svojstva nije dobro poznavao, prva restauracija slike je bila potrebna 1670. godine. Andrea Supa, koji je radio na tome, načinio je grešku, zbog čega je sloj slike samog autora bio jako oštećen, ali su savremeni stručnjaci uspeli da obnove sliku u njenom prvobitnom vidu.
„Lazarevo Vaskrsenje“ je jedna od Karavađovih poslednjih slika. Umetnik je umro za manje od godinu dana od njenog nastanka. Do nedavno se smatralo da je uzrok njegove smrti predstavljala bolest, ali je u aprilu 2012. godine napuljski istoričar Vinćenco Pačeli objavio hipotezu po kojoj su Karavađa ubili vitezovi Malteškog ordena. Po Pačelijevoj verziji atentat je organizovan po nalogu rimske kurije, kojoj je „bilo ugodno da odstrani čoveka, koji je dovodio u sumnju dogmatske principe crkve i koji se prema svetinji ophodio bez ikakvog poštovanja“.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: Ottavio Leoni, ru.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- slikarstvo
- istorija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »














