Nezavršeni komad za opšteevropski mehanizam
Antirkizni fond ESM treba da zameni do sada aktualni privremeni Evropski fond finansijske stabilnosti. To će se desiti u julu 2013. godine. Za sada, tokom godine, dva fonda ukupnog obima sredstava od 700 milijardi evra će delovati paralelno. Ako naravno budu postojali, ironiziraju eksperti. Radi se o tome da je ratifikacija ESM u Nemačkoj i Estoniji dovedena u pitanje. I aako stav Talina ne igra tako veliku uslogu, njegov doprinos finansiranju ESM manji je od 1%, namere berlina da proveri ustavnost pridruživanja ESM bile su za sve neočekivane. Komentar finansijskog eksperta Romana Andrejeva:
"Kašenjenje ratifikacije fonda ESM nesumnjivo će biti negativno za tržište. Započenje igra smanjivanja rajtniga. Pošto je to u celini bio glavni pozitivni momenat iz nedavno proteklog samita – informacija da Nemačka planira da se pridruži mehanizmu. I to je dalo rastući impuls svim tržištima."
Da podsetimo, parlament Nemačke ratifikovao je mehanizam ESM krajem juna – poslednjeg dana rada samita šefova EU. Glasanje u bundestagu je proteklo pod kontrolom kancelara Angele Merkel, koja je doletela na zasedanje direktno iz Brisela. Ipak zatim je nekoliko stranaka poslalo tužbe Ustavnom sudu. A predsednik Nemačke u toj situaciji odbio je da potpiše dokument i posavetovao vladi da bolje objasni stanovništvu mere za spas evra. Sud treba da donese odluku u utorak. Na taj način tržištima je ponovo dat signal – ma kako da su glasni rezultati odlučujućih samita, EU i dalje ne može da se dogovori o njihovoj realizaciji. Agencija Standard end Purs, govoreći o takvoj opasnosti, već je pripretila Evropi velikim padom rejtinga. U datom trenutku rukovodstvo zemalja EU treba da dokaže da će sve prijavljene mere biti ispunjene, smatra Roman Andrejev:
"Posle prve negativne reakcije svi će očekivati nekakva saopštenja od lidera zone evra. Ako se to ne desi, sasvim je moguće da će svi pozitivni momenti posle samita biti nivelisani. U celini situacija pokazuje da smo ponovo na pragu nestabilnosti. O tome svedoče i prihodi na osnovu španskih, italijanskih i grčkih hartija od vrednosti koji su ponovo skočili."
Pojedini članovi EU bune se ne samo protiv koncepcije ESM: jedna od funkcija fonda odlukom poslednjeg samita će biti finansiranje otkupa državnih obligacija zemalja zone evra. Ta odluka je bila dočekana na bajonet u finskoj i Holandiji. Ipak Evropska komisija ističe da ako je zemlja ranije ratifikovala dokument, odobrenje njegovih pojedinih aspekata na nivou parlamenata više neće biti potrebno. Pri tome demarš Amsterdama i Helsinkija ne bi mogao da ima masovne posledice za budući ESM, smatra ekonomista Grigorij Birg:
"Kako bi ESM bio ratifikovan, potreban je pristanak zemlja koje će u celini pružati 90% osnivačkog kapitala ovog evropskog stabilizacionog mehanizma. A Holandija i Finska predstavljaju zajedno svega 7,5%."
Ukazani problemi verovatno će se razmatrati na novom sastanku ministra finansija EU u Briselu. Na dnevnom redu savetovanja evrogrupe takođe je spas novih glavnih davljenika zone evra – Španije i Kipra. Između ostalog Madridu za rekapitalizacijunacionalnih problematičnih banaka potrebno je oko 100 milijardi evra. Jedan od važnih pitanja današnjeg savetovanja evrogrupe biće figura novog glavnog evropskog ministra finansija. Ovlašćenja Žan Kloda Junkera ističu 17. jula.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















