Izmijenili zakon radi nastavka zaduženja RS

  Ovo zakonsko rješenje je usvojeno bez prisustva poslanika opozicije i njime je predviđeno da ukupan dug RS na kraju fiskalne godine ne može biti veći od 60 posto ostvarenog bruto domaćeg proizvoda u toj godini, dok javni dug ne smije preći 55 posto BDP-a.

    Upravo su izmjene ograničenja obima zaduživanja i njihovo vezivanje za BDP, umjesto za 18 posto prihoda u protekloj godini, kako je bilo definisano do sada, izazvale opravdane  reakcije pa i zebnju stručne javnosti i opozicije koja smatra da novim rješenjima vlast daje zamajac novim zaduženjima koja već sada imaju spiralnu dinamiku koja prijeti dužiničkom krizom u dogledno vrijeme.

    Umjesto vezivanja za egzaktne pokazatelje koje su bile sidro u dosadašnjoj politici zaduživanja, potpuno avanturistički, aktuelna vlast se opredjeljuje za potpunu nepoznanicu, za gatanje u projekciji BDP-a u tekućoj godini.

     Kolika se opasnost nadvila nad budućnošću Srpske zahvaljujući neodgovoirnoj politici SNSD-ove Vlade koja slijedi iracionalnu matricu prethodne, uvjerljivo pokazuje ogromna provalija između projektovanog BDP-a u ovoj godini u iznosu od 2,5 procenata sa realnošću u kojoj je u prvom polugodištu tekuće godine ostvaren negativni rast od 0,9 posto.

    Kakve negativne posljedice po RS može imati politika zaduživanja koja se oslanja na ovakvu golu improvizaciju može se sagledati samo uz već mjerljivu dozu neizvjesnosti i straha od godina koje dolaze i poteza onih koji nas u njih predvode uz aminovanje skupštinske većine koja, izuzev mehaničkog odobravanja, ne zna ni za kritičko suočavanje, ni za odgovornost za stanje u kome se Srbska može naći već za godinu dana.

    Ekonomski eksperti upozoravaju da će po ovakvoj dinamici zaduženja RS već polovinom naredne godine biti zaduženija za više od jedne milijarde maraka iako je i sada jasno da nema kapaciteta da servisira obeveze prema kreditu MMF-a.

    Dodatni problem je što sredstva uzeta u kreditnim aranžmanima odlaze nepovratno u javnu potrošnju ili projekte za koje je i golim okom vidljivo da neće, sa aspekta profita, biti u stanju normalno servisirati dug a da njegova otplata ne padne na teret krhkog i prenapregnutog budžeta.

    Uz sve neizvjesnosti koje je otvorio novi Zakon njime se predviđa i mogućnost da RS bude garant za uzimanje kredita i domaćim privrednim društvima, koja kod izvoznih ili projekata na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, mogu izvoditi radove i usluge kada su dobili posao na  međunarodnim tenderima, a finansiranje se vrši iz sredstava međunarodnih finansijskih institucija.

    I tu je otklon od dosadašnje prakse očigledan i krajnje problematičan jer je RS  dosad garancije davala samo javnim preduzećima i opštinama, ali će od sada  i kod garancija za kredite privatnih firmi ti iznosi biti uvršteni u potencijalne dugove RS.

    I u ovom segmentu je planirana značajna komocija a ukupna izloženost RS po izdatim garancijama ne može biti veća od 15 posto projektovanog BDP-a u toj godini.

    Mnogo je nepoznanica i slutnji, a samo jedna poznata da je politika ove vlasti duboko pogrešna jer izlaz traže u zaduženjima, a ne u racionalnoj štednji i investicijama koje će garantovati veću privrednu aktivnost, veću zaposlenost i sigurnu otplatu anuiteta.