Rumunija: krah kazino-kapitalizma
To da će se stvar završiti impičmetnom parlamenta predsedniku Trajanu Beseskuu, moskovski eksperti koji su pratili razvoj situacije u Rumuniji nisu sumnjali. Neslaganja su se ticala samo uzroka političke krize. Poznati politikolog, član Društvene komore RF Sergej markov je ubeđen da u Rumuniji i Evropi preti krah model takozvanog kazino-kapitalizma:
"Oštra, politički napeta sitaucija u Rumuniji, kako mi se čini, vezana je za izbor puteva rešavanja postojećih socijalno-ekonomskih problema u zemlji. Stupivši u EU, Rumunija je dobila ogromne kredite. I uspela je da ozbiljno podigne na račun njih standard stanovništva. Ali dolazi momenat plaćanja. A na pragu je novi talas krize. Oni koji žive bolje nego što rade, a ja ubrajam u njih ne samo Rumuniju, Mađarsku, Poljsku, Grčku, već i lokototive EU – Nemačku, Francusku, moraće da smanje nivo porošnje. Pri tome u Rumuniji skoro dvostruko. Anglo-američki model kazino kapitalizma koji su nametnuli desničari, zasnovan je na ekspluataciji ljudi i resursa i vodi ka stagnaciji, uvlači sistem u krizu i depresiju. Simpatiej ljudi se više dobijaju leve stranke i stranke levog centra. Tačnije oni koji se zalažu za socijalnu odgovornost, podršku i pravednost, protiv politike zastezanja kaiševa siromašnih slojeva stanovništva. A Trajan Besesku je oznat kao pobornik mera stroge štednje, što je više puta dovodilo do masovnih nereda među stanovnicima zemlje."
Odluka rumunskog parlamenta da obustavi ovlašćenja predsednika izazvala je oštro neodobravanje SAD. Kancelar Nemačke Angela Merkel ju je nazvala neprihvatljivom i u protivnosti sa fundamentalnim principima prava. Izrazila je zabrinutost Evropska komisija. Koje zaključke EU može da izvede iz rumunskih događaja?
Po mišljenju Sergeja Markova, glavni zaključak je da se ne treba proširivati na račun otvoreno slabih zemalja, pošto to preti velikim problemima. Kako političkim tako i ekonomskim. On smatra da su promene u politici EU neizbežne:
"Ubeđen sam: smanjiće se želja EU da prima u EU malo razvijene sa svih tačaka gledišta zemlje. Na primer, Ukrajinu, koja je izrazila svoje evropske težnje. I drugo. Treba biti oprezan sa političarima koji poštuju nacističke zločince. To se odnosi na lidere Letonije, Estonije. Što se tiče gospodina Beseskua, njegovo odobrenje delovanja ratnog zločinca, maršala Antoneskua nije ništa drugo do faktičko opravdanje nacističke agresije protiv SSSR. Političari koji imaju pomerene istorijske pojmove nepredvidivi su, sa njima je rizično imati posla. Reč je o međunarodnim odnosima. Svoje unutrašnje stvari neka Rumuni rešavaju sami..."
Markov napominje da se za vreme predsednika Beseskua dešavalo grubo mešanje u stvari Moldavije. On naziva anšlusom politiku koju je zvanični Bukurešt vodio u pogledu susedne države. Po njegovom mišljenju, u aprilu 2009. godine upravo rumunske specijalne službe su inspirisale pokušaj državnog prevrata u Kišinjovu, kada je bila spaljena zgrada parlamenta i administracije predsednika. Pokušaji da se uništi moldavska državnost ne dodaje simpatije ruskih građana prema Trajanu Beseskuu. Ali pri tome to kako se dešava njegova smena svedoči o netrpeljivosti u sredini rumunskih političara, odustvu kulture i želje da se nađe javni konsenzus, zaključuje moskovski ekspert.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rumunija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















