Iran: naftni embargo je imao efekat
Sankcije su dovele Iran za pregovarački sto, ali to nije onaj instrument koji može da primora Teheran da donese odluku potrebnu Zpadu, smatra doktor Mamdu Salame, ekspert za eksploataciju nafte, konsultant Svetske banke.
"Zapad želi da Iran udostane od svog nuklearnog programa, između ostalog zbog glasina o tome da on planira da razrađuje nuklearno oružje. U svakom slučaju, sankcije teško da su uticale na iransku ekonomiju, čak su išle na ruku Iranu. Iranu je pošlo za rukom da uštedi preko 20 milijardi dolara koliko se trošilo na subvencije za prečišćavanje derivata. Treba imati u vidu da je Iran uvozio 50% ili 200 hiljada barela gasolina i drugih očišćenih derivata. Izricanjem sankcija Iranu moralo je da se odustane od toga i od subvencija. Mada su cene, naravno, skočile, što se odrazilo na inflaciju, istovremeno zemlja je uštedela 20 milijardi dolara subvencija. Znači, sankcije ne motivišu Iran da ide na ustupke, zemlja nastavlja svoj atomski program sa njima ili bez njih."
Autor knjige Nuklearni Iran: rađanje nuklearne države Dejvid Patrikarakos diskutuje sa sledećom postavkom pitanja:
"Ne mogu sa tim da se složim. Mnogo rečenog je bilo sasvim tačno, ali Iran se ipak vratio za sto pregovora. Smatram da su sankcije u uslovima ojačanog diplomatskog pritiska bitno to olakšale. Od kraja 2009. godine, odmah posle bilateralnih pregovora između SAD i Irana u Ženevi, do aprila 2012. godine kada se Iran sastao sa šestorkom posrednika u Istambulu, Iran nije dolazio na bilateralne sastanke. Bio je preduzet pokušaj da se reši pitanje pomoću Turske i Brazila, ali Iran nije smatrao da je neophodno da u tome učestvuje. Oni su nastavili da teraju svoju liniju, prešli su tehnološku barijeru 2011. godine u dostizanju obogaćivanja uranijuma do 20% i sada je najaktuelniji period sporova u poslednje dve godine. Osećajući pritisak, Iran će se vratiti za pregovarački sto."
Na šta su zaista uticale sankcije? Mišeljenje Andreja Baklickog, direktora projekta u ruskom Centru za politička istraživanja.
"Teško je reći na koga su sankcije više uticale. Ali, kako su istakle moje kolege, posle dve godine ćutanja Iran se vratio za pregovarački sto, znači za to su postojali relevantni razlozi. To se tiče ne samo sankcija koje ograničavaju mogućnosti prodaje nafte, već i stalnog pritiska na Teheran. Iranske banke su bile ograđene od sistema merđunarodnih transakcija SVIFT."
Pretnja preventivnim udarom od strane Izraela ili izraelsko-američke koalicije još jedan je razlog zašto Iran ne odustaje od pregovora, smatra Andrej Baklicki. Jer, odustavši od njih, on ostaje sam. Zemlja je još uvek pod ogromnim pritiskom, i ne samo ekonomskim.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















