Norveški fjordovi nisu mesto za sijestu, ili kako postati viking
Dobre plate su posledica prihoda od eksploatacije rudnika, kao i nafte i gasa i dozvoljavaju da norveško kraljevstvo i dalje ostane van domašaja oluje Evropske krize. Ali, u potpunosti izbeći globalna previranja je nemoguće čak i u surovim norveškim fjordovima. Prema podacima Uprave za imigraciju, samo prošle godine u potrazi za poslom, u Norvešku je došlo više od 200 hiljada stranaca, uglavnom građana Evropske unije. Čini se da, kraljevstvo i dalje ima potencijal za prihvat migranata. Ali, taj potencijal očigledno nije dizajniran za tako velike migracije radnika, rekao je u intervjuu za „Glas Rusije“, vanredni profesor Moskovskog državnog instituta zamakroekonomiju, Aleksej Volkov:
"Ne mislim da svi ovi migranti traže posao u naftnom sektoru, jer naftna industrija zapošljava svega jedan odsto radne snage. Mislim da oni traže posao u različitim sferama. Norveška je bogata zemlja, i ima jaku socijalnu politiku. Raditi tamo je u dobro, ali biti podstanar - to je skupo, no ipak izvodljivo. Kako Norveška nije formalno članica EU, ona je slobodna da samostalno odlučuje u vezi sakretanjem radne snage. Ovaj veliki broj migranata mogu doneti neku napetost u društvo, tako da ne mislim da ovaj proces može dugo da traje."
Dovoljno je podsetiti na prošlogodišnje tragične događaje u vezi sa imenom Brejvik, koji ukazuju na moguće reakcije domaćeg stanovništva Norveške, povodom naglog povećanja broja radnika migranata, kaže Volkov.
"Ne slučajno, ovih dana, u norveškom parlamentu, debatovalo se na temu Roma iz Rumunije, Bugarske i Slovačke, koji su bukvalno okupirali teritoriju kraljevstva. Za razliku od diplomaca iz Grčke, Španije i Italije, Romi nisu zauzeti traženjem posla, već prosjačenjem. Ali,poslanici smatraju da je predlog „Partije napretka“- nacrt zakonske zabrane prosjačenja, nedemokratski i nisu ga podržali."
Verovatno, zato i ne bi trebalo da čudi da priliv onih koji žele da ostanu u zemlji fjordova- raste. Po podacima Centralnog biroa statistike Norveške, već sada količina migranata, čini 12% od ukupnog broja stanovništva kraljevstva, nešto manje od 5 miliona ljudi. Računajući na sadašnju dinamiku, 2040.godine, svaki 4. žitelj Norveške biće potomak migranata.
sijesta - šesti čas dana, tj. popodnevni odmor, spavanje posle ručka
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/ Jean-Baptiste Bellet /cc-by 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Norveška
- posao
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















