Ne ponavljati sudbinu mamuta
Prema proračunima naučnika, ako krivicom ljudi godišnje bude nestajao makar jedan sivi kit ohotsko-korejske populacije, uskoro će oni nestati poput mamuta. Takav je gorki ukus Svetskog dana kitova i delfina koji se obeležava danas. Upravo tog dana 1986. godine Međunarodna komisija za ulov kitova u koju ulazi 89 zemalja, uključujući Rusiju, uvela je zabranu ulova kitova.
Trenutno većina morskih sisara nalazi se na ivici odumiranja. Najdragamitičnija je sudbina najvećih kitova – plavih, čija je svetska populacija za 30 godina umanjena sto puta – do hiljadu primeraka. Za očuvanje morskih giganata u svetu su formirane dve zaštićene teritorije – u regionu Antarktika i u Indijskom okeanu. U ruskim vodama obitava nekoliko desetina vidova kitova, delfina i foka, od kojih su mnogi uneti u Crvenu knjigu kao vrste na ivici nestanka.
Morski sisari su među najneobičnijim životinjama naše planete. Da uzmemo iste te kitove, koji su po mnogim parametrima šampioni: najteži, najduži, i najizdržljiviji. Oni mogu da ne spavaju tri meseca, da ne jedu dve trećine godine i ne dišu do dva sata. Imaju najveći mozak, uz to umeju da pevaju, mada i nemaju glasne žice, govori zamenik direktora Instituta za probleme ekologije i evolucije Severcov, dopisni član RAN Vjačeslav Rožnov.
- Imamo čitavu laboratoriju koja se bavi morskim sisarima, između ostalog kitovima i delfinima, u kojoj se proučavaju senzorni sistemi ovih životinja. To je vrlo važna stvar kako kitovi i delfini vide okolni svet ne samo pomoću sluha, već i organa vida i slično.
Ali ljudi se ne zanimaju za morske sisare samo radi istraživanja. Norveška koja je odustala od moratorijuma svake godine ubija više od hiljadu kitova, među njima malih prugastih – retku vrstu unetu u Crvenu knjigu – radi prodaje turistima u restoranima. Ali osim tog varvarstva ozbiljne probleme za kitove i delfine stvaraju zagađenja mora i okeana, između ostalog milioni tona plastičnog otpada koji pliva u vodama. U želudcima umrlih kitova može da se nađe do 200 kilograma svakakve sintetike – kesa, boca i slično.
Efekat bombe imala je nedavna izjava vlade Južne Koreje o nameri da se vrati ulov malih prugastih kitova. Oni su rešili da slede primer suseda iz Japana, koji, prikrivajući se naučnim razlozima, svake godine ubiju u severnom delu Tihog okeana do hiljadu kitova. Suočivši se sa oštrom kritikom zaštitnika životinja, Seul je odustao od obnove ulova. Na upravo završenoj 64. konferenciji Međunarodne komisije za ulov kitova u Panami potvrđene su kvote samo za urođenički ulov kitova za zadovoljavanje potreba starosedelačkog stanovništva. Naučno je dokazano da ako iz ishrane Čukči i Eskimi izuzmu kitovo meso, koje pojedu oko kilogram dnevno, njihov životni vek će se smanjiti.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- životinje
- ekologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















