Pokušaj konkretizacije i dopunjavanja postupaka čovekovih protiv Boga i ljudi svedoči o duhovno-moralnoj krizi u zemljama Zapadne Evrope
Ovako su predstavnici Ruske pravoslavne crkve prokomentarisali obnavljanje liste smrtnih grehova od strane Vatikana. Arhiepiskop đanfranko điroti obelodanio je ovu listu na seminaru za sveštenike održanom u Rimu.
Vatikan je siguran da se u savremenom svetu javila preka potreba za podelom prirode greha na individualnu i socijalnu. Shodno novoj koncepciji katoličke crkve, sada večite muke prete za bioetičke prekršaje kao što je, na primer, abortus. U postupke neugodne Bogu ubrojeni su i sa moralnog glerdišta sumnjivi eksperimenti sa ljudima. Reč je, na primer, o istraživanjima vezanim za trunkusćelije i kloniranje čoveka. Pakao čeka i one koji uzimaju droge, zagađuju životnu sredinu, povećavaju imovinsko raslojavanje, imaju prekomerno bogatstvo i čije radnje vode rastu broja siromašnih ljudi.
Ruska pravoslavna crkva ne slaže se sa tim. Pošto je greh postupak protiv Boga i protiv moralnog čovekovog bića, glupo je i besmisleno sastavljati neke posebne spiskove smrtnih i nesmrtnih, socijalnih i individualnih grehova – siguran je protojerej Vsevolod Čapljin.
«Priroda greha ne menja se tokom istorije čovečanstva. Naravno da se pojavljuju nove okolnosti savremenog života, a ujedno i grehovni postupci. Ima novih novih tehnologija koje su izazov Bogu pošto se njihovom pomoću pokušava da se izmeni sama suština čovekove prirode. Pojavljuju se nova tehnička sredstva, nove životne prilike. Sve to u nekom smislu povećava broj grehova. Ali osnova greha ni najmanje se ne menja. Reč je o unutrašnjoj nečistoti, oholosti, sebičnosti, mizantropiji i odsutnosti potrebnih odnosa sa Bogom. Sve to može dolaziti do izražaja u različitim postupcima koji su poznati više vekova i koji su posledica realija novog savremenog sveta» – kaže pravoslavni sveštenik.
Pravoslavna i Katolička crkva različito tumače sam pojam i prirodu greha. Pravoslavci na osnovu tekstova Svetog pisma i 10 zapovesti smatraju da nikakav greh ne može da se oprosti, ali može da se okaje. A katolici su već u 6. veku počeli da stvaraju svoju koncepciju shvatanja greha. Upravo tada je rimski papa Grigorije Veliki sastavio spisak 7 smrtnih grehova u koje su spadali čemer, zavist, sladokustvo, pohlepa, sladostrasnost, gnev i oholost. Svi ostali ljudski postupci bili su ocenjeni kao oprostivi.
Po mišljenju Ruske pravoslavne crkve, ne sme se manipulisati zakonom Svevišnjeg. U suprotnom, hrišćanske tradicije se prekidaju i izbija kriza vere koja danas preovlađuje u evropskom društvu – zaključio je Vsevolod Čapljin.
- Izvor
- Glas Rusije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















