ĐOKIĆ: HRVATSKA BI TREBALO DA SE SRAMI

"Očekujemo da svjetska javnost neće biti milosrdna prema onima koji su počinili taj zločin, a to treba da zabrine i Hrvatsku, koja će jednog dana morati da prizna da je počinila težak ratni zločin, zločin genocida", rekao je Đokić novinarima u Banjaluci, nakon parastosa za žrtve "Oluje".

Podsjetivši da je 4. avgust dan sjećanja na užasni zločin genocida koji je počinila regularna hrvatska vojska nad stanovništvom Republike Srpske Krajine /RSK/, Srbima koji su u Hrvatskoj živjeli kao konstitutivni narod, Đokić je napomenuo da su mnogi prognani Srbi utočište našli u Srbskoj i Srbiji.

"Upravo zbog toga Republika Srbska se smatra obaveznom i prozvanom, ali i pozvanom da obilježava ovaj dan velikog stradanja Srba, kada je više od 220.000 ljudi za nekoliko dana protjerano sa ognjišta, a 1.992 ubijeno, od čega 1.192 civila", naglasio je Đokić.

Ministar Đokić je naveo da Hrvatska nema "rezervnog stanovništva" da popuni prostore gdje su živjeli Srbi, što joj nanosi ogromnu štetu, koju će morati jednog dana priznati.

"Zato mi u Srbskoj moramo biti svjesni šta nam znači Srbska i koliko je ona danas utočište i sigurnost za život u budućnosti", poručio je Đokić.

Direktor Dokumentaciono informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izrazio je uvjerenje da je ovo zadnja godina da Hrvatska "Oluju" slavi kao praznik, budući da je pravni tim Srbije u kontratužbi za genocid zatražio da sud Hrvatskoj naredi da takve proslave izbaci iz kalendara državnih praznika.

Napomenuvši da će Hrvatska, najvjerovatnije, naredne godine postati član EU, Štrbac je rekao da nijedna država, pa tako ni Hrvatska, ne može da bude u porodici civilizovanih naroda ako slavi dan kada je protjerala više od 220.000 i pobila oko dvije hiljade Srba.

Štrbac je naglasio da ti ljudi nisu bili agresori. "To su ljudi koji su živjeli na tim prostorima, a sada im se ne dozvoljava ni da se tamo vrate", istakao je Štrbac.

Parastos za žrtve "Oluje" u hramu Svete Trojice služili su sveštenici banjalučke eparhije.

Nakon parastosa, na groblju Sveti Pantelija je položeno cvijeće za stradale, a nakon toga organizovana daća za duše stradalih.