Početna stranica > Novosti

Ohlađeni briselski doručak za Srbiju

Ohlađeni briselski doručak za Srbiju
22.08.2012. god.

Kada bi referendum o stupanju Srbije u EU bio održan upravo sada, Velika Evropa teško da bi dobila još jednu zemlju. Podaci najnovijeg sociološkog istraživanja koje je sprovela vladina Kancelarija za evropske integracije pokazuju da je sada spremno da kaže „da“ EU 49% anketiranih, što je za dva odsto manje nego još pre pola godine.

Sa svoje strane, protiv integracije je istupila četvrtina anketiranih, otprilike isto toliko misli da će EU prestati da prima nove članove ili da će se raspasti. Konačno, skoro 20% uopšte ne bi izašlo na referendum.

Direktor Fonda za otvoreno društvo u Beogradu Jadranka Jelinčić smatra da rezultati istraživanja odražvaju izmenu stanja u srbskom društvu poslednjih godina.

- Najviša podrška za članstvo u EU bila je negde oko 70 procenata. To je bilo 2008., 2009., 2010., i posle toga podrška konstantno opada. Kada kažemo da opada, mi ustvari kažemo samo to da građani nisu više sasvim sigurni da li da podrže, zbog toga što ako pogledamo sva ta istraživanja koja su rađena proteklih godina, broj građana uvek je bio 20 procenata koja su se protivili ulasku u EU.

- 49 procenata su aktivno za, a ostale bih ja nazvala političkim apstinentima, koji u ovom trenutku verovatno imaju visok stepen zbunjenosti u pogledu toga gde Srbija treba da ide, kako treba da se razvija. Obe strane, ako pogledamo rezultate ovih izbora, ako posmatramo strukturu parlamenta i političke stranke, njihov stav prema EU, mi ćemo tvrditi da 92 procenta poslanika pripada strankama, koje se izričito zalažu za članstvo Srbije u EU. Prema tome ja bih rekla da ovde rezultati izbora više govore o zbunjenosti, neodlučnosti srbskog javnog mnjenja i birača nego njihovom protivljenju ulasku u EU. Tu uvek, kada EU pokaže nešto što se zove pozitivan korak prema Srbiji, kao što je, recimo, bilo dobijanje kandidature, podgreju nadu i uverenje da će taj proces teći brže nego dosada. Nemojmo zaboraviti da se Srbija već dosta dugo nalazi na putu pridruživanja EU, a da taj proces teče jako sporo. Tako verujem da bi i utvrđivanje datuma doprinelo ponovnom podizanju vere.

Sasvim je verovatno da je pad popularnosti EU vezano za to što Brisel redovno hrani Beograd doručkom – obećanjima čije se ispunjenje sve vreme odlaže. Briselski doručak s vremena na vreme se hladi, pa ga podgrevaju. Srbija je predala prijavu za stupanje u EU još 2009. godine, dobila je status zvaničnog kandidata 1. marta 2012. godine. Datum početka pregovora o kojem je govorila gospođa Jelinčić još uvek je neizvestan. Balkanolozi prognoziraju da će Srbija postati član EU do 2020., ne ranije. Ne sme se zaboraviti primer Makedonije koja je kandidat od 2005. godine, što se, iskreno govoreći, malo odrazilo na ekonomiju i nije otvorilo sefove evropskih fondova: prosečna plata u toj zemlji je manja nego u Srbiji.

Pad rejtinga EU u Srbiji komentariše Šef odeljenja za političke probleme evropske integracije IMEMO RAN Sergej Utkin.

- Mislim da to nije unikalno za Srbiju, to je pre opšta pojava za one koji prate razvoj događaja u EU: svi vide da sada ima mnogo kriznih pojava koje se ograničavaju ekonomijom. Teško je odrediti kuda će se razvijati evropska integracija dalje. Znači, za zemlje koje računaju na pridruživanje EU, perspektive postaju sve manje jasne. Njihovo stanovništvo sve manje vidi EU kao prostor sveopšteg blagostanja i sve više kao nekakvu zamršenu birokratsku strukturu. Ali mislim da ova predstava o EU kao o kriznom organizmu ne traba da se ekstrapolira u budućnosti do u beskraj. Najverovatnije će ovaj period proći, i za zemlje koje požele da se pridruže naći će se dovoljno argumenata da nastave put u stranu Brisela.

Politikolog Sergej Utkin smatra da Srbija u srednjoročnoj perspektivi ima mogućnost da postane prosečni član EU. Moguće je da je i tako, ali je pitanje od čega će morati da odustane taj prosečni član? Na srbskoj stranici Glasa Rusije na Fejsbuku sproveli smo malo anketiranje na temu Zašto ne želite u EU? Treći po popularnosti bio je odgovor Zbog Parada ponosa i sličnih akcija, na drugom mestu su se našli protivnici globalizacije, a više od 50% odgovorilo je Zbog ucena i beskrajnih uslova – reč je pre svega o „normalizaciji“ odnosa sa Kosovom, što podrazumeva integrisanu upravu državnim granicama i zatvaranje srbskih institucija vlasti u pokrajini. Jednom rečju, prećutna saglasnost na samostalnost Kosova i dalje ostaje glavno jelo briselskog doručka.

Timofej Aleksejev,


  • Izvor
  • Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii» / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....

Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...


Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....

Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA