Evropski parlament-mali kvar pokrenuo velika pitanja
Mali kvar na krovu zgrade Evropskog parlamenta, pokrenuo je velika pitanja. Čini se, neobična sitnica je izazvala burni sled događaja i pokrenula brojne kritike na račun same institucije.
Zbog pomenutog kvara na krovu zdanja, prvo zasedanje nakon letnje pauze je premešteno u Strazbur, gde se nalazi drugo zdanje Parlamenta. 10. septembra će početi 4-dnevna sednica.
Mnogi stanovnici EU ne razumeju uopšte koje su zapravo funkcije ovog organa. Njih, kao poreske obveznike, ljute po njihovom mišljenju previsoki rashodi, koji odlaze na isplate plata za 750 poslanka, mnogobrojne armije njihovih pomoćnika i drugih službenika, kao i na brojne druge troškove- poput odlazaka na službeni put, troškove preseljenja i slično.
A poslanici prilično često putuju. Dovoljno je reći da, oni imaju zvanično 3 radna mesta. Jedno od njih je Brisel, gde se održavaju plenarna zasedanja parlamenta, potom Strazbur, gde su redovna zasedanja, a po potrebi poslanici se okupljaju i u Luksemburgu, gde se nalazi sekretarijat. To znači, prema podacima internet portala „EurAktiv“ da je cena rada Evroparlamenta, na tri mesta- skoro 250 miliona evra godišnje.
Neke računice su pokazale da bi, kada bi se sednice održavale samo na jednom mestu, ušteda mogla da iznosi do 22 miliona evra. Nije se slučajno, među novinarima, na račun Evropskog parlamenta pojavio izraz „cirkus na točkovima“
Kako javljaju mediji, početkom ove godine, poslanici su glasali za uvećanje poslaničkog aparata za 150 ljudi i za izdvajanje dodatnih 1500 evra za pomoćnike. Do tada je na isplatu svakog pomoćnika mesečno odlazilo 17540 evra. Lični dohodak poslanika je cirka 6000 evra, kada se odbiju svi porezi. Nije slučajno što, zbog svega gore navedenog, često izbijaju skandali.
Ipak, niz eksperata, kao na primer rukovodilac sektora političkih pitanja evrointegracije Instituta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa Sergej Utkin, smatraju da poslanici ne koriste u punoj meri sve one mogućnosti koje su predviđene Lisabonskim ugovorom:
- Neke kvalitativne promene se stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma, nažalost, nisu se dogodile. Mnogi su polagali nade da će upravo Evropski parlament obezbediti EU nedostajuću demokratsku legitimnost. Ali, sada je to institucija, koja se sa jedne strane nalazi na svom mestu, ali sa druge, kako ga građani doživljavaju- strano telo, daleko od njihovih potreba.
Što se tiče uloge parlamenta u smislu jednog od zamajaca razvoja kontakata između Rusije i EU, po mišljenju Utkina, Moskva mora da sarađuje sa datom strukturom, bez obzira na pozicije niza poslanika. Tamo ima nebrojeno razumnih parlamentaraca, smatra Utkin.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















