LJUBLJANI NE TREBA FINANSIJSKA POMOĆ
On je dodao da Slovenija može sama da prebrodi opasnost od bankrota brzim usvajanjem i provođenjem bankarskih reformi i kupovinom lošeg duga od državnih banaka u visini od oko 4 milijardi dolara.
U intervjuu za agenciju AP on je na marginama samita lidera u UN, rekao da je njegova vlada spremna da učini sve što je moguće da spriječi potrebu za stranom pomoći.
"Nije nam potreban novac Evropskog stabilizacionog mehanizma. Naravno, potrebne su nam strukturalne reforme koje smo zanemarili u prošlosti“, rekao je on.
Nekada najbogatija republika bivše Jugoslavije, Slovenija je sada pogođena dubokom recesijom.
Slovenački "balon nekretnina" pukao je 2008. nakon globalne finansijske krize, slično kao i u Španiji, koja je pod pritiskom da traži pomoć.
Slovenački javni dug je ispod 60 odsto bruto društvenog proizvoda, rekao je Janša, navodeći da je Španija suprotan primjer gdje je dug 75,9 odsto bruto društvenog proizvoda, prema podacima koje je ovog mjeseca objavila Banka Španije.
Janša je rekao da njegova vlada želi da počne kupovinu lošeg duga od banaka do kraja godine, a Slovenija, takođe, planira prodaju obveznica kasnije u toku godine.
Parlament je počeo da preuzima sve neophodne mjere da spasi Sloveniju iz "opasnih voda", rekao je on.
"Moramo da stabilizujemo naš bankarski sistem. To je najvažnija kratkoročna mjera", rekao je Janša.
Osim građevinskog sektora, Janša je za krizu okrivio i oklijevanje prethodnih vlada da proivatizuju banke nakon raspada i odvajanja od Jugoslavije.
Janša je dodao da je težina evropske finansijske krize potcijenjena što je samo produžilo političke probleme u Sloveniji kada su prethodne vlade trebale biti agilnije da reaguju i sprovedu reforme.
On je dodao da Slovenija mora da provede penzionu i reformu rada i time pošalje pravilne signale finansijskim tržištima.
Premijer je istakao da je uvjeren da će njegova vlada progurati penzionu reformu kroz duboko podijeljeni parlament i da može da savlada referendum ako do njega dođe.
Prošle godine, vlada lijevog centra nije uspjela da usvoji penzionu i reformu rada.
Janša je rekao da je penziona reforma, koju je njegova vlada predložila, mnogo bolja jer se fokusirala na produženje vremena odnosno povećanjr godina tokom kojih Slovenci moraju da uplaćuju u penzioni fond, sa 35 na 40 godina, umjesto da se samo koncentriše na produženje starosne granice za odlazak u penziju na 65 godina.
Janša će morati da pregovara sa opoziciojom, koje će možda biti manje zainteresovane za saradnju nakon što je glavni lider opozicije Zoran Janković nakratko uhapšen u četvrtak zajedno sa još pet lica u vezi sa istragom višemilionske korupcije oko gradnje sportskog kompleksa.
- Izvor
- vijesti.RS
- / www.vijesti.RS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »







