Dolazak rublje u srpske banke, menjačnice i novčanike
Ruska rublja je odlukom Narodne banke Srbije pre nekoliko dana uvedena na listu valuta koje se kupuju i prodaju na srbskom deviznom tržištu. To će omogućiti obavljanje finansijskih transakcija u rubljama, čime će se olakšati i dodatno unaprediti saradnja dve zemlje u realnom i finansijskom sektoru.
U saopštenju Narodne banke tim povodom je rečeno da se na taj način uvažava činjenica postojanja visokog učešća Ruske Federacije u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije, posebnih odnosa u vidu bescarinske trgovine između dve zemlje, kao i značajnih investicija velikih ruskih kompanija u Srbiji. Pogledajmo sada šta to u stvari znači i kakve promene se mogu očekivati nakon zvaničnog dolaska ruske rublje u srpske banke i menjačnice?
Kao prvo, s obzirom da se na privremenom radu u Rusiji nalazi približno 20.000 ljudi iz Srbije, koji u povratku sa sobom donose rublje, jasno je da će im pojavljivanje rublje na kursnim listama u menjačnicama u Srbiji znatno olakšati i pojeftiniti zamenu svoje zarade za dinare. Isto tako, ta odluka će i ruskim turistima u Srbiji olakšati proceduru zamene novca. Međutim, još veću korist će imati privrednici, zato što će uvođenje rublje na srbsko devizno tržište olakšati sve intenzivniju ekonomsku saradnju između dve zemlje. To će značiti pojeftinjenje poslovanja za srpske kompanije koje razvijaju svoj biznis u Rusiji, kao i obrnuto, jer do sada su ruska preduzeća najčešće morala prvo da pretvaraju svoj novac u dolare, a zatim u Srbiji ponovo u dinare. Već samo iz toga se vidi očigledna i sasvim konkretna finansijska korist od dolaska rublje u domaće banke i menjačnice.
Međutim, na taj način se otvara i mogućnost štednje u ruskim rubljama, pored uobičajene štednje u evrima i dolarima. Naime, rublja je postala konvertibilna 2007. godine, i sada je ona stabilna valuta, prvenstveno zato što devizne rezerve Rusije iznose preko 500 milijardi dolara.
U prilog očekivane stabilnosti rublje slikovito govori činjenica da je ruski premijer Medvedev nedavno izjavio da ruska rublja uskoro može postati i međunarodna rezervna valuta, a da je to sasvim moguće pokazuje situacija kakva sada postoji u svetskoj ekonomiji. Trenutno je američki dolar osnovna svetska rezervna valuta, dok je evro u današnje vreme druga po korišćenju rezervna valuta na globalnom nivou. Podsetimo, rezervne valute su one nacionalne valute, u kojoj centralne banke drugih zemalja čuvaju svoje devizne rezerve, a pod tim se podrazumevaju i valute koje se najviše koriste u međunarodnoj trgovini.
Prošle godine je preko 60% od ukupnog obima zlatno-deviznih rezervi u svetu bilo upravo u dolarima, a 25% u evrima. Međutim, stručnjaci ukazuju da svet ulazi u sistem multipolarne kontrole finansijskih tržišta, i da će stoga dolar u doglednoj budućnosti izgubiti dosadašnju poziciju, a kada je reč o evru, već se vode debate o tome da li će on uopšte postojati za nekoliko godina. Istovremeno će rasti značaj ostalih valuta, pa u tom kontekstu eksperti napominju da rublja ima velike šanse da postane rezervna valuta za mnoge zemlje, a smatra se da bi prvi korak na tom putu moglo biti korišćenje rublje u obračunima sa uvoznicima ruskih energenata.
Pored toga, rublja bi lako mogla postati jedinstvena valuta u okviru Evroazijskog ekonomskog saveza koji će biti formiran 2015. godine, a takođe i Ukrajina je preko čelnika svoje Narodne banke najavila da će od ove godine rublju učiniti svojom rezervnom valutom, dok centralne banke nekih zemalja već i sada deo svojih aktiva drže u rubljama.
Dakle, nedavnim zvaničnim dolaskom rublje u banke i menjačnice, i pred svim građanima u Srbiji se otvara mogućnost da po sopstvenoj želji odluče u kojoj valuti će držati svoju ušteđevinu – u evrima, dolarima ili možda u ruskim rubljama. U svakom slučaju, izbor je sada na njima samima.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















