Radna deklaracija Međunarodnog naučnog skupa „pravni položaj crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori danas“
BAR, 26. maj 2008.g. - Da bi se pravno reglementirali odnosi između države i crkava i vjerskih zajednica, i u duhu međusobnog povjerenja i plodotvorne kooperacije sa vlastima u Crnoj Gori, kao i u interesu opšteg dobra zemlje i njenih građana, neophodno je poštovati pet fundamentalnih načela: slobodu vjeroispovijedanja, neutralnost države, princip jednakosti vjerskih zajednica, pravo crkava i vjerskih zajednica na samoodređenje i kooperaciju države i vjerskih zajednica.
- Država i vjerske zajednice su upućene na međusobnu saradnju zbog toga što postoje zajednički javni interesi države i vjerskih zajednica, mnogi državljani i vjernici su jedni te isti ljudi i imaju slobode i prava koje je država dužna da jemči, a među kojima vjerskoj slobodi i pravu pripada izuzetno mjesto. Osim toga, mnoštvo je konkretnih razloga zbog kojih kao pravni model odnosa države i vjerskih zajednica predlažemo sistem kooperativne odvojenosti i saradnje države i vjerskih zajednica, idući tako u susret savremenim trendovima u evropskom zakonodavstvu u oblasti državno-crkvenog prava.
U vezi s tim, kompleksnost pravnog odnosa države i vjerskih zajednica ogleda se u mnoštvu konkretnih prava koja bi zakon trebalo da sadržajno obuhvati i normira. Ona uključuju socijalna prava i ravnopravni status vjerskih službenika, pravo na organizovanu duhovnu pomoć u vojsci, zatvorima, bolnicama i drugim državnim ustanovama, prigovor savjesti; priznavanje crkvenih matičnih dokumenata pred državnim organima, položaj vjerskih škola i fakulteta u obrazovnom sistemu; status, prava i obaveze vjerskih dobrotvornih organizacija; zaštita kulturnog i vjerskog nasljeđa; najzad, a tome bi trebalo posvetiti posebnu pažnju, pravo na vjersku nastavu (vjeronauku) u državnim školama, da država priznaje crkve i vjerske zajednice kao pravno lice sui generis.
Na taj način jasno bi se pokazalo da zakonodavac vjersku slobodu, kao samu suštinu slobode, shvata konkretno a ne apstraktno, i da ona kao takva treba da bude zajemčena a ne samo proklamovana. - Poseban problem je nepostojanje zakona o restituciji imovine koja je oduzeta crkvama i vjerskim zajednicama: predlažemo da se u najkraćem roku na pravedan način vrati protivpravno oduzeta imovina. Postojećim zakonima restitucija je omogućena svima osim crkvama i vjerskim zajednicama, što odudara od pravne prakse u većini bivših komunističkih zemalja. Uz to, u Crnoj Gori ne postoji pravna sigurnost ni u pogledu imovine koja je sada u posjedu vjerskih zajednica. Imovina koja pripada crkvama i vjerskim zajednicama zaslužuje zaštitu države.
- Zakonom bi trebalo da se utvrde medijska prava crkava i vjerskih zajednica i da javni medijski servis odgovorno, vjerodostojno i civilizovano izvještava o crkvenom i vjerskom životu u Crnoj Gori. U novom, ne više komunističkom socijalnom polju civilizovan odnos prema crkvama i vjerskim zajednicama ima za cilj društvenu stabilnost kao vrijednost nužnu za demokratsko i evropsko društvo. Prvi uslov za to je da se poštuje identitet crkava i vjerskih zajednica, koji proishodi iz njihovog neotuđivog prava na samoodređenje. Država bi trebalo da jemči i štiti prava koja crkve i vjerske zajednice imaju sa takvim identitetom kakav imaju, a ne da ih priznaje u smislu da uspostavlja njihov identitet. Jednostavnije rečeno, država ovdje ne proizvodi ontološki realitet, već pravni realitet. Pravno priznati Crkvu i vjersku zajednicu znači sistem obaveza u odnosu na Crkvu i njen identitet koji država mora da prihvati. Drugačije rečeno: pravo da se vjeruje znači obavezu države prema onima koji vjeruju. To važno i kompleksno pravo mediji, u prvom redu državni, dužni su da promovišu a ne da dezavuišu.
- Izvor
- Svetigora
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















