Gruzija: veliki teret male nezavisnosti
U nedelju džavni sekretar, zamenik ministra inostranih poslova RF Grigorij Karasin je izjavio da ubuduće Moskva ne isključuje proširenje kontakata sa novom administracijom Gruzije. Sa svoje strane ministar inostranih poslova Gruzije Maja Pandžikidze je podvukla da ako Moskva insistira na priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, dijaloga neće biti. Pri tome ona je izrazila težnju Tbilisija da reguliše odnose sa Moskvom. Znak ove težnje treba da bude imenovanje Zuraba Abašidzea za specijalnog predtavnika gruzijske vlade za odnose sa Rusijom.
Sama po sebi ova činjenica ništa ne znači, rekao je u intervjuu za Glas Rusije glavni urednik lista Rusija u globalno politici Fjodor Lukjanov.
- U Gruziji je ostalo da visi takvo nemo pitanje u vazduhu i to se oseća: mi smo već imenovali specijalnog predstavnika, načinili smo korak. Sada Moskva treba da odgovori. Moskva je upravo reagovala adekvatno: dobro, imenovali su ga, hvala. Rusija neće odgovarati gestom dobre volje na svaki gest dobre volje iz Tbilisija. Kada se ovih gestova iz Tbilisija nagomila izvesna količina, tada će najverovatnije Moskva učiniti svoje gestove.
Na primer, pre nekoliko nedelja Sergej Lavrov je saopštio da čekamo oslobođenje ruskih građana koji se drže u gruzijskim zatvorima na osnovu političkih optužbi, podsetio je Fjodor Lukjanov. Slična amnestija će izazvati pozivitnu reakciju Moskve.
Gospođa Pandžikidze je izrekla stav Tbilisija o rusko-gruzijskim odnosima ne bilo odakle, već iz Vašingtona. Pre toga, u septembru, uoči parlamentarnih izbora u Gruziji, aktualni rukovodioc ove zemlje mnogo su govorili o neophodnsoti obnove odnosa sa Rusijom, istakao je u intervjuu za Glas Rusije šef odeljenja za kavkaz u Institutu za zemlje ZND Felik Stanevski.
- Sada je akcenat prenet na to da se umire SAD i druge zapadne zemlje povodom ove namere. Sada je retorika gruzijskih vlasti sledeća: mi nećemo sa Rusijom obnavljati odnose na osnovu kompromisa. Odnose sa Rusijom ćemo sve jedno obnoviti na račun toga što ćemo jačati ekonomske veze. Ali za ove veze Rusija je zainteresovana mnogo manje nego Gruzija. Za nas je glavni interes pitanje bezbednosti.
Za dvadeset godina Gruzija je šest puta napadala na one koje ona smatra svojim etničkim manjinama – na Abhaze i južne Osetine, podseća Felik Stanevski. Osim toga Gruzija teži u NATO. I ne radi se o samoj Gruziji, već o tome što je njena teritorija zanimljiva za komandu Severnoatlantske Alijanse.
Nezavisna Gruzija je upala u klopku političkih i ekonomskih okolnosti koje diktiraju svi njeni susedi i partneri. Ali Tbilisi više ne može da prihvata samostalne odluke. Problem je u tome što bez obzira na smenu vlade, parlamenta, a ubuduće i predsednika, sastav gruzijske elite se neće promeniti. Među njenim suparničkim grupacijama postoje velika unutarpolitička neslaganja, ali u sferi spoljne politike, nažalost, njihovi stavovi su identični.
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Gruzija
- Abhazija
- JužnaOsetija
- odnosi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















