Spoljna politika Rusije: tačke nad „i“ su stavljene
Ruska štampa dobila je na raspolaganje nacrt Koncepcije spoljne politike Rusije, razrađen po ukazu predsednika koji je dao MSP odmah posle inauguracije 7. maja. Faktički ovaj dokument je spoljnopolitička platforma zemlje najmanje do narednih predsedničkih izbora 2018. godine.
Jedna od bazičnih pretpostavki dokumenta, zasnovanog na predizbornom člansku Vladimira Putina o spoljnoj politci je da Rusija namerava da gradi svoje međunarodne odnose u nestabilnom svetu i njeno mišljenje će uvažavati samo ako je ona jaka i čvrsto stoji na nogama. A zanemarivanje osnovnih principa međunarodnog prava vodi ka destabilizaciji odnosa među državama.
Upravo u takvom kontekstu Putin razmatra korake SAD i NATO-a koji se ne uklapaju u logiku savremenog razvoja i oslanjaju se na blokovsko mišljenje. U prvom redu reč je o proširenju Severnoatlantske alijanse i o izgradnji novih objekata vojne infrastrukture, na primer EvroPRO. Među drugim faktorima nestabilnosti je međunarodna kriza, nivelisanje uloge UN u transgranični izazovi, kao što su terorizam i šverc narkotika. U tim uslovima Rusija sa njenim jedinstvenim geopolitičkim mogućnostima dobija ulogu stabilizatora međunarodne politike i globalne ekonomije.
Moskva je u tom ključu spremna da i dalje aktivno učestvuje u razvoju takvih organizacija kao što su ŠOS, BRIKS, ZND i OKDB. Apsolutni prioritet spoljne poltike biće integracija na postsovjetskom prostoru, smatra politikolog Pavel Danilin.
- Još iz ekspozea parlmentu smo videli da se uloga ZND i zemalja na postovjetskom prostoru uvećava. U koncepciji se o tome govori prilično detaljno. Smatram da će biti aktivizirane integracione inicijative. I odnosima Rusije sa Kazahstanom i Belorusijom će biti dato maksimalno zeleno svetlo. Zemlje koje se na to odluče dobiće razne privilegije, između ostalog i poltičkog formata.
Moskva se nada takođe u produbljivanje integracionih procesa sa Kijevom. Između ostalog integracija sa državama na postsovjetskom prostoru ne isključuje tesne odnose sa drugim velikim faktorima – zemljama Azijsko-Tihookeanskog regiona, Latinske Amerike, Afrike i EU. Predsednik u svom članku piše: Rusija je neodvojivi, organski deo Velike Evrope, široke evropske civilizacije. Naši građani se osećaju evropljanima. Nije nam sve jedno kako se razvijaju stvari u ujedinjenoj Evropi. Zato je i u koncepciji evropska linija jedna od prioritetnih: tamo se izdvajaju zadaci postizanja bezviznog režima i razvoja poslovnog, između ostalog energetskog partnerstva.
Što se tiče SAD, od njih Moskva namerava da dobije čvrste garancije neusmerenosti sistema PRO protiv Rusije, kao i poštovanje normi međunarodnog prava, između ostalog nemešanja u unutrašnje stvari suverenih država. U svezi sa tim možemo se setiti iranskog nuklearnog problema koji može da bude uzrok vojne operacije protiv ove zemlje i njenih političkih protivnika. U predizbornoj publikaciji Vladimir Putin ističe da Rusiju brine sve veća opasnost od vojnog napada na ovu zemlju. Ako se to desi, posledice će biti zaista katastrofalne. Njihove realne razmere nemoguće je zamisliti. Ubeđen sam da problem treba rešavati samo mirnim putem, zaključuje ruski lider. Uporedo sa tim, po mišljenju Putina, nuklearni status Severne Koreje za Moskvu je neprihvatljiv.
Moskva će i dalje braniti to da UN nemaju alternativu. Predsednik deklariše: Trudimo se da shvatimo i uvažavamo interese naših partnera – ali molimo da se poštuju naši. Što se tiče tehnologije spoljne politike, ona je određena kao blaga sila koja podrazumeva komleks mehanizama uz oslanjanje na mogućnosti građanskog društva, informaciono-komunikacione, humanitarne i druge metode alternativne kasičnoj diplomatiji.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















