Početna stranica > Novosti

Sergej Lavrov: o rezultatima godine i planovima za budućnost

Sergej Lavrov: o rezultatima godine i planovima za budućnost
28.01.2013. god.
I dalje ćemo odgovarati na neprijateljske poteze

Bliski Istok, Severna Amerika i ZND su danas osnovni pravci rada za Rusiju. Ministar inostranih poslova Sergej Lavrov je razmatrao spoljnopolitičke rezultate godine prilikom tradicionalne konferencije za štampu.

Više puta su mu postavili pitanje o odnosima sa SAD-om. Dijalog Moskve i Vašingtona je uvek bio složen. Kao jedan od glavnih problema je Sergej Lavrov pomenuo planove SAD o izgradnji sistema PRO u Evropi. Protekle godine su nastali novi problemi. Odnosi su se zahladili posle usvajanja u SAD-u takozvanog akta Magnitskog. Kao rezultat je pređašnji antisovjetski zakon Džeksona-Venika bio zamenjen novim – antiruskim. Rusija je brzo reagovala na to, tako će biti i dalje, - izjavio je Lavrov.

- Bez obzira na sve, i dalje ćemo odgovarati na neprijateljske poteze. Međutim, osnova našeg stava je spremnost za dalji razvoj rusko-američkih veza u svim pravcima, zainteresovanost za saradnju na međunarodnoj areni, međutim, pri uvažavanju fundamentalnih principa: ravnopravnosti, uzajamnog poštovanja pri uvažavanju fundamentalnih principa: uzajamnog poštovanja interesa i nemešanja u unutrašnje poslove partnera.

Još jedan važan pravac ruske spoljne politike su zemlje ZND. Ekonomska integracija u tom regionu će se nastaviti. Tu je glavni rezultat protekle godine potpisivanje Ugovora o zoni slobodne trgovine u okviru ZND. Zemlje napreduju u pravcu ambicioznog cilja – kroz dve godine, od 1. februara 2015. godine mora da proradi Evroazijski ekonomski savez.

Arapski Istok je danas, izgleda, najproblematičniji region na svetskoj političkoj karti. O tome svedoči i razvoj situacije u Siriji i oko nje. Terorističke akcije i sukobi su postali maltene svakodnevni u tom regionu. Sirijska kriza traje skoro 2 godine. Opozicioneri imaju za cilj svrgavanje predsednika Bašara Asada. U toj njihovoj težnji podržavaju ih neke zemlje Zapada i Bliskog Istoka. Osim Rusije, Kine i specijalnog izaslanika UN i LAD Kofija Anana, a posle njega Lahdara Brahimija, niko nije pokušao da posadi zaraćene strane za sto pregovora. To očito protivreči principima mirovnog regulisanja, koji su bili usklađeni u Ženevi. Drugi je put suviše opasan, - istakao je Lavrov.

- Oni, s kime se danas Francuzi i Afrikanci bore u Maliju, to su ljudi, koji su svrgavali Gadafijev režim, a koje je Zapad, između ostalog, radi toga i naoružao. Važno je da se ne deluje usko, međutim svetska zajednica deluje upravo tako. Nešto se desilo u Jemenu – koncentrisali su se na Jemenu, Zatim Tunis, Egipat, Libija. Danas Mali, Sirija. Važno je da se šire gleda – ti su procesi povezani i veoma opasni.

U vezi sa sukobima na Bliskom Itoku se postavlja pitanje oružja za masovna razaranja (OMR). Postoji opasnost da bi moglo da dospe u ruke ekstremista. Moskva smatra da je neophodna Konferecija o stvaranju na Bliskom Istoku zone, slobodne od OMR, kao i razmatranje iranskog nuklearnog programa i nuklearnog problema Korejskog poluostrva.

Nedavno je SB UN usvojio odluku u vezi sa lansiranjem u Severnoj Koreji u decembru rakete. Sergej Lavrov kaže da je odluka bila usvojena brzo i jednoglasno.

- Što se tiče lansiranja severokorejske balističke rakete, koje je postalo predmet odluke SB UN, naše ocene se poklapaju sa mišljenjem drugih članova SB. Takva lansiranja, kao i nuklearne eksplozije, zabranjene su ranijim odlukama SB UN. Računamo da će naši severokorejski susedi čuti glas međunarodne zajednice i vratiti se na put saradnje u okviru šestostranih pregovora.

Zabrinutost izaziva i nuklearni program Irana, međutim, pokušaji da se pripremi napad na nuklearne objekte i infrastrukturu zemlje veoma su opasni, - istakao je Sergej Lavrov. Ogromna većina zemalja, prema njegovim rečima, takođe nije sklona da produbljuje situaciju, te se nada da će se sprečiti najgori scenario. Lavrov je podsetio da je s Iranom potrebno i moguće voditi dijalog. Između ostalog, to je činio i Vašington, kada je reč bila o bezbednosti američkih vojnika u Iraku. Rešenje silom nije prihvatljivo za Iran, kao i za druge savremene konflikte.



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....

Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...


Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....

Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA