Sećanje na rusku avangardu
Graditi stepenice ka nebu, loviti sunce gigantskim panelima ili postaviti kulu-tribinu za društveno važne izjave – takve ideje nude učesnici međunarodnog konkursa za najbolji spomenik ruskoj avangardi. Njihovi arhitektonski projekti predstavljeni su na izložbi u velikom sibirskom centru Novosibirsku.
Konkurs i izložba su deo projekta Sibirskog centra savremene umetnosti Svetovi El Lisickog. On je posvećen jednom od najupečatljivijih predstavnika ruske umetničke avangarde s početka 20. veka. Umetnik koji je prešao u arhitekte, El Lisicki, ostavio je ogromno nasleđe koje do danas čudi svojom revolucionarnošću. On je na primer još 20-ih godina najavio op-art – optičku umetnost koja se pojavila nekoliko decenija posle njegove smrti. Na svojim umetničkim izložbama predvideo je savremeni konceptualizam. A njegova ideja posebnih objekata – pokretnih prouna – u suštini je san o kompjuterskoj grafici u 3D formatu. Kao arhitekta El Lisicki je projektovao takozvane „horizontalne solitere“, koji bukvalno leže na nogama-kulama – seća se umetnički direktor Centra za savremenu umetnost u Novosibirsku Aleksandra Arhipova.
- Bio je to sasvim poseban čovek! Sve što je on radio bilo je novo. To su bile potpuno nove stvari u arhitekturi, mada on nije izgradio ni jednu zgradu, imao je samo projekte. Ali ovi projekti su razrađeni do poslednjeg eksera! Proto nije bilo još takvih tehnologija u Rusiji, nije bilo građevinskih materijala.
Više od 200 umetnika i arhitekata iz 43 zemlje učestvovalo je u konkursu Svetovi El Lisickog. U suštini to je konkurs za najbolji spomenik ruskoj avangardi, istakla je u intervjuu za Glas Rusije direktor moskovskog Muzeja arhitekture i član žirija novosibirskog konkursa Irina Korobjina.
Ruska, sovjetska avangarda su neverovatan polet umetničke misli, 20-ih godina Rusija je bila ispred čitave planete. Heroji sovjetske avangarde su imali takav osećaj da je moguće promeniti svet, sve je u čovekovim rukama, u njegovom talentu. I ova energetika, živa je do danas. Nije slučajno što svet smatra veličanstvenim kulturnim doprinosom Rusije upravo avangardu, a dela sovjetskih avangardista do danas su u fokusu: kada nam dolaze čuvene arhitekte, svi mole da posete spomenike avangarde.
Između ostalog, takvih spomenika danas se sačuvalo malo, žali Irina Korobjina.
- Tako se desilo da je sovjetska avangarda bila upečatljiva nadahnuta decenija, i zatim je sve prestalo političkom voljom. Tradicija se nije razvila. Možda sada nove generacije arhitekata osećaju da ovu tradiciju treba preuzeti, i pokušavaju da osete u čemu se ona sastoji. To je moćna snaga inspiracije.
Organizatori novosibirskog konkursa su postavili složeni zadatak: da se napravi novi živi objekat koji bi delovao sa gradskom sredinom. Ipak pobedio je spomenik koji može da se smesti na dlan – rad britanskog arhitekte Gebora Klarska pod nazivom Crna valuta: nešto između čuvenog Crnog kvadrata Maleviča i prouna Lisickog. To je mnogougaona figura od crnog metala sa pravougaonim otvorom.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- arhitektura
- spomenik
- umetnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















