Početna stranica > Novosti

Evropa nije naučila lekciju iz istorije

Evropa nije naučila lekciju iz istorije
17.03.2013. god.

Demoni rata u Evropi mogu ponovo da se probude. Ovako ekstravagantno, ali potpuno osnovano upozorenje izrazio je bivši šef Evropske grupe, premijer Luksemburga Žan-Klod Junker. Po njegovom mišljenju, trenutna situacija u Starom svetu neverovano podseća na početak prošlog veka. To je bilo vreme uoči Prvog svetskog rata, koji je doveo do radikalnog preuređenja celog sveta. I to ni iz daleka nije bilo nabolje.

Evropski političari sve češće iskazuju, ako ne apokaliptičke, u svakom slučaju vrlo gromoglasne i zabrinjavajuće izjave. Jedan od priznatih intelektualaca i vrlo iskusnih političara Starog sveta, Žan-Klod Junker teško da bi takve reči izgovorio bez razloga. On je previše iskusan čovek za to. Sadašnju Evropu pored spoljašnjeg bleska i blagostanja razdiru protivrečnosti. I što je najopasnije, one su sistemskog karaktera. Mogu li se ponoviti dramatični događaji jednog od najkrvavijih ratova u istoriji čovečanstva? Na ovo pitanje nema nedvosmislenog odgovora, a pretpostavki za negativni scenario ima više nego dovoljno.

Po Junkerovom mišljenju glavnu pretnju predstavlja sukob nacionalnih interesa konkurentskih ključnih evropskih država, ogroman disbalans ekonomskog i socijalno-političkog razvoja zemalja EU, kao i raslojavanje društva koje sve više napreduje. Ovakva slika primorava na periodično razmatranje mogućnosti raspada Evropske unije koji će imati nepredvidive posledice. Glavni megaprojekat druge polovine prošlog veka će u slučaju neuspeha dovesti do kardinalne promene raspodele svetskih snaga. Ipak, po mišljenju stručnjaka Centra za političke konjunkture Evgenije Vojko, rano je za paniku: trenutna situacija se unekoliko razlikuje od onoga što je bilo pre 100 godina.

- Tada je bilo jasno ko je potencijalni agresor – zemlja koja može krenuti protiv drugih evropskih država. Radi se o Nemačkoj koja se izuzetno brzo militarizovala. I zato je žarište napetosti bilo vrlo upadljivo. Danas zemlje EU sigurno ne spadaju u zemlje militarizacije. Naprotiv, postoji tendencija da se unutar EU isključi komponenta sile.

Ipak, Junker u težnjama današnjih evropskih političara vidi opasno zalaganje za usko nacionalne interese. Raste i nacionalizam na nivou svakodnevice. Ovakve centrifugalne tendencije kod njega izazivaju najveću zabrinutost. Separatistička raspoloženja u pogledu EU očigledno su pokazana na nedavnim izbornim kampanjama u Grčkoj i Italiji, gde je „hit sezone“ bila antinemačka retorika. On pominje i konflikte u Bosni i na Kosovu u kojima uloga Berlina, kao što je poznato, ni iz daleka nije bila pasivna. Bezbrižnost – to je glavna optužba Junkera upućena na adresu stanovnika kontinenta. Upravo ona je dovela do Prvog svetskog rata. I sad su, kao i u to vreme, Evropljani previše opušteni i sigurni u tesnu međusobnu povezanost država Starog sveta. Međutim, u izvesnom trenutku se može ispostaviti da je to neoprostiva zabluda.

Periodi blagostanja uvek su bremeniti skrivenim opasnostima, smatra docent MDIMO Aleksandar Tevdoj-Burmuli.

- Danas se o ratu u srednjeročnoj perspektivi teško može govoriti, ali krizne tendencije su neprimetno rasle u toku nekoliko poslednjih decenija pod velom prividnog izobilja i blagostanja. I danas su isplivale na površinu. Integracioni proces se usporava, unutar integracione grupacije se primećuje linija podele povodom daljeg zbližavanja. Međutim, skriveni antagonizam teško da će dovesti do rata u okviru EU.

Treba istaći da Junker ne govori samo o ratu u direktnom međudržavnom smislu. Rat pre svega znači kontrolu resursa. Isto tako dramatične posledice će imati i socijalne eksplozije. Upravo do njih može dovesti odricanje od politike budžetske ekonomije. Beskonačno štancovanje novih dugova i porast nezaposlenosti pre ili kasnije predstavljaće rizik u smislu uzroka revolucija u Evropi, navodi Junker u zaključku. Masovni neredi imigranata u nizu evropskih zemalja već su pokazali osnovanost ovakve uznemirenosti. Političar daje recept za to kako da se ovo izbegne: treba živeti onako kako to sredstva dozvoljavaju i sprovoditi nepopularne reforme. Međutim, ovaj model ima jednu bitnu manu – nezainteresovanost aktuelnih političara za njega. Jer, upravo obećanja o blagostanju i procvatu predstavljaju provereni način za sticanje blagonaklonosti birača. Čak i ako je to na tuđ račun.

Iljja Harlamov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....


Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA