72 godine od napada Njemačke na Jugoslaviju
BEOGRAD - Tačno 72 godine proteklo je od kako je u rano jutro 6. aprila 1941, bombardovanjem Beograda, Njemačka napala Kraljevinu Jugoslaviju u Drugom svjetskom ratu.
Aprilski napad bez objave rata je, prema brojnim istorijskim izvorima, bio Hitlerova odmazda za 27. mart 1941, kada su zbog potpisivanja pakta sa Njemačkom oboreni vlada Cvetković-Maček i namjesništvo čija je prva ličnost bio knez Pavle Karađorđević.
Pošto su predstavnici vlade Kraljevine Jugoslavije 25. marta u Beču potpisali protokol o pristupanju Trojnom paktu, pedvođenim Njemačkom, 27. marta je uslijedio puč i masovne demonstracije podrške pučistima u Beogradu, ali i drugim srbskim gradovima i u još nekim u zemlji.
I puč i masovni protesti bili su manifestacije jasnog opredjeljenja ka zapadnim saveznicima.
"Vazdušni napad na Beograd imao je isključivo političko-teroristički karakter i nije imao ništa zajedničko s ratom. To bombardovanje bilo je stvar Hitlerove sujete, njegove lične osvete", rekao je na suđenju poslije rata njemački feldmaršal Evald fon Klajst.
Tačan broj žrtava bombardovanja Beograda nije tačno utvrđen. Britanski predsjednik vlade Vinston Čerčil je 12. aprila na radio Londonu izjavio da je broj žrtava bio oko 17.000. Vlasti u Beogradu su najprije saopštile da je poginulo oko 2.500 građana, a prema njemačkim izvorima broj poginulih je bio oko 1.700.
U tom i kasnijim bombardovanjima Beograda tokom Drugog svjetskog rata uništeno je oko polovine stambenog fonda, preko 700 zgrada, a oštećeno je oko 9.000 stambenih objekata, gotovo sva infrastruktura i brojni kulturni objekti, među kojima i nacionalna biblioteka.
Zgrada Narodne biblioteke na Kosančićevom vijencu uništena je takođe tog 6. aprila 1941. u požaru, pri čemu je izgorio čitav bibliotečki fond od preko 300.000 knjiga, među kojima su se nalazili i brojni rijetki i dragocjeno primjerci, autografi, dokumenti.
Napad na Beograd počeo je 6. aprila oko 6.30 ujutru, a u prvom talasu u napadu je učestvovalo preko 200 bombardera. U četiri napada tog dana učestvovalo je 484 bombardera, koji su na grad bacili oko 360 tona bombi.
Pripadnici jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva hrabro su se suprotstavili napadačima i nanijeli im znatne gubitke. U prvim vazdušnim borbama 6. aprila poginula su dvojica, a ranjeno je šest jugoslovenskih pilota. U aprilskim vazdušnim borbama poginulo je 11 jugoslovenskih avijatičara.
Beograd je u Drugom svjetskom ratu bombardovan i od saveznika; najintenzivnije je bilo savezničko bombardovanje 16. i 17. aprila 1944. godine. Prvog dana savezničkog bombardovanja, na pravoslavni Uskrs, bačeno je na Beograd više od 1.500 tona bombi, navodno radi uništenja vojnih i privrednih objekata i zgrada u kojima su smješteni Nijemci.
Evidentirano je da je tokom vazdušnih napada poginulo 1.160 Srba, civila, i 18 Nijemaca, ali tačan broj nikada nije utvrđen, dok je u bombardovanju ranjeno 1.400 stanovnika prestonice.
Tada je pogođeno i porodilište u Krunskoj, jedno obdanište, Slavija, Nemanjina i Dečanska ulica, Bajlonijeva pijaca, Pašino brdo, Zeleni vijenac, Željeznička stanica, Narodno pozorište...
- Izvor
- Nezavisne
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















