Spasiti ruske nekropole u inostranstvu
Očuvanje ruskih nekropola u inostranstvu treba da postane društveni i državni zadatak Rusije. Do takvog zaključka došli su učesnici moskovske međunarodne konferencije Ostrva našeg sećanja: ruske nekropole u tuđini.
20. vek ostavio je posebni trag u istoriji Rusije. Posle revolucionarnog prevrata, građanskog i otadžbinskog rata, milioni ruskih vojnika su našli poslednje utočište daleko od domovine. Grobovi sunarodnika danas postoje skoro u svim zemljama sveta. To su i vojni memorijali i civilni grobovi, i istorijski spomenici. Očuvanje ruskih nekropola je i obnova istorijske pravde, uveren je jedan od organizatora aktualne konferencije, direktor ruskog instituta za strateška istraživanja Leonid Rešetnjikov.
- Bez obnove veze vremena, bez istorijskog sećanja, vrlo je teško govoriti o razvoju, procvatu i preporodu Rusije. Naša istorija je bila jedna od najoklevetanijih u svetu. Čitav vek trajalo je njeno prepisivanje i zaborav. I čak Veliki Otadžbinski rat koji je veličanstveni podvig ruskog naroda, podvrgava se pokušajima revidiranja i izvrtanja. Do danas nisu svi heroji sahranjeni u Rusiji, šta da se kaže o ruskim nekropolama u inostranstvu, koje su dugo bile zaboravljene.
Posle raspada SSSR pojavila se nova uznemiravajuća tendencija. U nekim postsovjetskim republikama upravo pomoću ruskih grobalja pokušavaju da se izbave od istorijske prošlosti, govori zamenik rukovodioca Rossotrudničestva Georgij Muradov.
- U mnogim novim državama postskovjetskog prostora ruski grobovi se nikako ne održavaju, ruše se, ili se umišljeno radi tako da se oni razore. Tako države žele da izbrišu istorijsko sećanje, kako bi utvrdile svoja nacionalna osećanja i označile odustvo bilo kakvih veza sa Rusijom.
Slični problemi sa ruskim memorijalima i grobovima postoje i u Bugarskoj. Istina i na nivou vlade, i na dobrotvornim načelima oni se efikasno rešavaju, govori predsednik nacionalnog pokreta Rusofili Nikolaj Malinov.
- Naš pokret ima 162 organizacije po čitavoj Bugarskoj i 27 hiljada članova. Kosturnice su sada u našoj zemlji zaštićene vladinim sporazumima između Bugarske i Rusije. Sa spomenicima kao što su Aljoša u Plovdivu i Sovjetskoj armiji u Sofiji s vremena na vreme se pojavljuju problemi. Za lokalne rusofobe oni su svojevrsni simboli, od kojih žele što pre da se oslobode. Zato s vremena na vreme naša organizacija se nalazi skoro u poluratnom stanju.
Veliki doprinos u nalaženje, obnovu i očuvanje ruskih nekropola daju i ruski građani. Za sada više na dobrovoljnoj osnovi. Zahvaljujući takvim organiazcijama kao što je Centar nacionalne slave i Fond Andreja prvozvanog, 2008. godine u turskom gradu Gelibolu pojavio se memorijal ruskim vojnicima, učesnicima rata sa Turcima 1877-78. godine, objavilo je Imperatorsko pravoslavno palestinsko društvo. Početkom aprila saznalo se da će uskoro vlada Rusije izdvojiti milion dolara za obnovu ruske nekropole u Beogradu.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















