Problemi integracije romskih porodica u Nemačkoj
Bendžamin Marks, predstavnik organizacije Aachener Siedlungs – und Wohnungsgesellschaft, govorio je za Glas Rusije o novom projektu integracije romskih porodica u Nemačkoj.
Garcer Štrase je deo kvarta Nojkeln u Berlinu, gde živi oko 600 romskih porodica. Uglavnom su to doseljenici iz mesta Fantanele 35 kilometara od Bukurešta. Gracer Štrase, kao što i doliči mestima gde se čuje romski govor i pesme, živi posebnim životom sa svojim tradicijama, ritualima, načinom života, svadbama pod otvorenim mebom, čedoljubljem i vikom. Zašto su se oni preselili iz Rumunije u Nemačku? Po rečima Bendžamina Marksa, on je shvatio razlog kada je sam boravio u Fantanelu, gde su ove porodice ranije živele.
- Na prvi pogled Fantanele je simpatično selo sa delimično izgrađenim kućama, kućama koje se delimično grade, smeštena u živopisnom krajoliku. Tamo bi bilo dobro kada je vrućina iznajmiti na dve nedelje laku letnju kućicu i zaboraviti na svakodnevnu jurnjavu. Ipak tamo nije moguće živeti. Nema posla. Ima škola, ali ona ne pruža potpuno obrazovanje. Radi toga treba preći u drugu. I ići do nje 30 kilometara.
Diskriminacija Roma u Rumuniji je osetan i složen problem. Oni beže u Berlin, na Garcer Štrase, smatrajući da je to svojevrsni „romski raj“. Ali to nije tako. Složenosti integracije postoje svuda. Neko čak pokušava da se vrati u Fantanele. Čak posle dugog boravka u Berlinu, oni nastavljaju da održavaju tesne kontakte sa Fanataneleom, putuju na raspust, šalju novac rođacima koji ostanu tamo.
Bendžamin Marks ističe da problemi integracije psotoje čak u takvim mestima kao što je Garcer Štrase:
- Teško je zamisliti situaciju u kojoj bi romske porodice mogle da žive pored nekog drugog. Oni stvaraju svoje grupacije, zajednice, rade poslove, obećavaju svojima život i boravak u Nemačkoj, za šta traže novac. Osim toga, oni zaista moraju da plate faktički za svaki korak. A to ne žele. Ispada da postoji neki posebni novčani promet i istovremeno dugovi pred državom.
Organizacija koju predstavlja gospodin Marks bavi se izgradnjom i osiguranjem stanova romskim porodicama. Administracija kvarta Nojkeln aktivno podržava ovaj projekat. Između ostalog, pruža mogućnost predstavnicima porodica da se školuju u rade. Većina roma sa Garcer Štrase ima profesionalno građevinsko obrazovanje. A žene, bez obzira na zatvorenost ovog malog društva, uče nemački na opštinskim kursevima. S anjima rade specijalni saradnici kako bi olakšali integraciju. Ipak, sve to ni malo ne raduje. Po mišljenju Marksa, EU je dopustila ozbiljnu grešku kada je pustila u ujedinjenu Evropu Rumuniju i Bugarsku. Previše je rano za same ove zemlje da integracija njihovih građana bude bezbolna. I ako se EU odlučila na taj korak, trebalo je pružiti sve institucije i instrumente pomoći takvim zemljama već unutar Unije. Ali to nije bilo učinjeno. I takvi poduhvati kao Gracer Štrase ne rešavaju problem. Ipak važno je da on pokazuje da je pozitivno iskustvo moguće i realno. Administracija treba ozbiljno da se odnosi prema takvim projektima, a sami doseljenici treba da čuvaju stanove, da preduzimaju korake za jačanje svog položaja u novom društvu. To zahteva vreme i ogromne napore.
Armin Zibert,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Nemačka
- Rumunija
- stanovništvo
- prava
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















