U Moskvi preminuo istaknuti ruski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost Aleksandar Solženjicin
On svega pola godine nije doživeo do svog 90. rodjendana. Detaljnije o tome u prilogu Vjačeslava Solovjova.
Aleksandar Solženjicin se pročuo širom sveta zahvaljujući svojim književnim delima u kojima je pokrenuo najakutnije političke teme. A težak životni put počeo je još na frontu kao komandant artiljerijske baterije. Tamo je 1945. godine bio uhapšen i osudjen na 8 godina logorovanja za kritikovanje Staljinovog režima. Nakon rehabilitacije počeo da se bavi književničkom delatnošću zasnovanom na uspomenama o logorovanju i kasnijem progonstvu. Istina, u tadašnjem Sovjetskom Savezu bilo je objavljeno samo nekoliko kraćih priča. Zatim su piščeva dela izlazila u tzv. „samoizdatu“ i inostranstvu. 1960-ih godina Aleksandar Solženjicin je počeo rad na svojoj najčuvenijoj knjizi, enciklopediji logoraškog života „Arhipelag GULAG“. 1970. Dodeljena mu je Nobelova nagrada za književnost, a kroz 4 godine, u vezi sa izlaskom 1. toma dela „Arhipelag GULAG“ na Zapadu, bio je proteran iz SSSR-a. Živeo je u izgnanstvu duge 2 decenije, a zatim se trijumfalno vratio već u novu Rusiju, gde je neprekidno radio do poslednjeg dana života.
„Nadam se da će se moji istorijski materijali, slike života i lica iz nemilosrdnih i nemirnih godina koje je doživela naša zemlja uvrežiti u glavama mojih sunarodnika. Ovo gorko domaće iskustvo će nas upozoriti i odvratiti od pogubnih grešaka“.
Poslednjih godina i dana života književnika priseća se njegova supruga Natalja Solženjicina
„Aleksandar Solženjicin nikada nije očekivao da će život tako dugo trajati. Bog mu je dao više godina iako je odavno bio spreman da će se život svakog dana završiti. Njegova majka je umrla u 49., a otac u 26. godini. Zato je na svaki dan reagovao sa izvesnim čudjenjem. Osećao se prema godinama, tj. dosta loše, ali svakodnevno je radio. Aleksandar Solženjicin se nikada nije bojao smrti, veoma svetlo se odnosio prema njoj“.
Već sada se može sigurno reći da Aleksandar Solženjicin nije samo klasik i da njegovo preminuće nije samo smrt književnog velikana. To je kraj epohe sećanje na koju je ostalo u njegovim uistinu enciklopedijskim delima. Zemlja i svet odaju poštu istaknutom piscu, jednom od najvećih sinova Rusije.
- Izvor
- Glas Rusije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















