Zašto imigranti sa Balkana učestvuju u paljenju evropskih predgrađa?
U predgrađima Stokholma su izbili masovni neredi u kojima je učinjena ogromna šteta i narušena reputacija Švedske kao oaze mira i blagostanja za mnogobrojne imigrante iz siromašnih delova Evrope i sveta.
Švedska je u proteklim godinama bila jedna od najpoželjnijih destinacija i za stanovnike Balkana, pa je zato pogotovo neobično da je eksplozija bunta i nezadovoljstva izbila upravo u onim predgrađima u kojima su oni bili najbrojnija populacija. Stoga se postavlja pitanje zbog čega je to tako, i šta je prouzrokovalo ogorčenje Balkanaca i drugih imigranata u toj zemlji na severu Evrope?
Sve je počelo nakon jednog incidenta sredinom meseca, kada je švedska policija ubila starijeg čoveka u pokušaju njegovog privođenja, a zatim je došlo do nekontrolisanog izliva nezadovoljstva tamošnjih stanovnika celokupnim njihovim statusom i socijalnim položajem. Tokom nedelju dana neprekidnih nereda koji i dalje nisu u potpunosti prestali, izgorelo je preko stotinu automobila, tri škole i jedne dečje jaslice, razbijani su izlozi na trgovinama, zapaljeno je nekoliko zgrada, jedna policijska stanica i kulturni centar. Takođe, policija je napadana kamenicama, a švedski vatrogasci su izjavili da nikada do sada nisu videli toliko požara koji besne u isto vreme, s obzirom da ih je bilo na stotine.
Radi se o predgrađima u kojima većinom žive imigranti iz azijskih zemalja, ali najbrojniju grupu čine doseljenici sa područja Balkana, a pogotovo iz Bosne i Hercegovine, koji su dolazili baš u prosperitetnu Švedsku da u njoj nađu spas od siromaštva i teških uslova života. Međutim, kako se vidi iz proteklih događaja i po rečima samih ogorčenih imigranata, upravo tu ih je zadesila slična sudbina, jer su švedske vlasti u velikoj meri smanjile socijalna davanja. Zvanični švedski podaci kažu da se preko 30% mladih u siromašnim predgrađima ne školuje i da nemaju posao, a u tim delovima Stokholma u kojima sada vladaju neredi, zvanična stopa nezaposlenosti je čak tri puta veća u odnosu na ukupan prosek glavnog grada. Osim toga, razlika između bogatih i siromašnih u toj zemlji uvećava se bržim tempom nego u bilo kojoj drugoj razvijenoj zemlji.
A kako tvrde sami učesnici nemira, oni su nepravedno optuženi da ne žele da se integrišu u društvene tokove, zato što po njihovim rečima, doseljenici u toj zemlji nikada nisu ni dobili priliku da se prilagode, pa zato sada imaju rastuću nezaposlenost i siromaštvo, a žale se i na rasistički odnos prema njima, te smatraju da se samo nasilnim metodama mogu izboriti za to da se o njihovim problemima sazna u široj javnosti.
Sve je to doprinelo tome da se Švedska, koja je do nedavno u očima svih stanovnika bivše Jugoslavije smatrana za gotovo idealno mesto na kome se može započeti srećniji i bolji život, s obzirom na izdašne beneficije koje je omogućavao tamošnji socijalni model, odjednom pretvorila u svoju suprotnost, odnosno u zemlju sve veće nejednakosti i rastuće bede.
Imigranti i azilanti iz ugroženih delova sveta, a pogotovo sa Balkana, očigledno su osetili bes onog trenutka kada su uvideli da njihova percepcija Švedske, kao jedne od bogatijih evropskih zemalja, ne odgovara današnjim stvarnim činjenicama. A te činjenice govore da doseljenici imaju velikih problema sa pronalaženjem posla, a istovremeno ni socijalna davanja nisu više onakva, kakva su bila ranijih godina.
Čini se da je sve to kod balkanskih i drugih doseljenika, koji ukupno čine 15 posto ukupnog stanovništva u toj skandinavskoj zemlji, stvorio osećaj beznađa i duboke besperspektivnosti, što je naposletku rezultiralo nemirima kakve upravo vidimo u predgrađima Stokholma. I što je najgore, za ljude sa balkanskih prostora ubuduće se postavlja još jedno važno pitanje, a ono glasi – ako je nestala iluzija o nesebičnim beneficijama u okviru skandinavskog modela socijalne pravde, te ako ni sever Evrope više nije oaza materijalnog blagostanja i mirno mesto za život, onda gde ga je uopšte moguće pronaći?
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















