Istočno partnerstvo u zoni krize
Treće zasedanje Međuparlamentarne skupštine programa EU Istočno partnerstvo koje se je otvarilo u ponedeljak u Briselu, treba da nadahne novi život ovom projektu. Ipak od foruma teško da se mogu očekivati probojna rešenja, pošto sama ideja istočnog partnerstva sve više se nasukala u političkoj i ekonomskoj krizi koja je pogodila čitavu EU.
Treba napomenuti da je cilj programa EU Istočno parnterstvo prvo bila pomoć zbližavanju EU sa 6 bivših sovjetskih republika: Azarbejdžanom, Jermenijom, Belorusijom, Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom. Ipak, kako su otvoreno priznali u Briselu, posredstvom datog programa EU i NATO drže istočnoevropske zemlje u zalivu, ne dozvoljavajući im da se upute u slobodnu plovidbu, pre svega ka ruskim obalama.
Najindikativnije se data protivrečnost i nepotpunost programa Istočno partnerstvo ispoljava u slučaju sa Belorusijom. Sa jedne strane, Evropska komisija poušava da uključi zvanični Minsk u odgovarajuće projekte, a sa druge da se aktivno meša u unutarpolitičku situaciju u ovoj republici na strani opozicije – isakao je u razgovoru za Glas Rusije šef katedre za evropsku integraciju MGIMO MIP Rusije Nikolaj Kavešnikov.
- EU je preduzimala pokušaje da uspostavi sa Beloursijom konstruktivnije odnose između ostalog preko programa Istočno partnerstvo. Postojao je pokušaj da se uradi ono što Englezi nazivaju engejdžment – da se Belorusija uključi u proces obećanja i da se na taj način izvrši pokušaj transformisanja beloruskog režima. Mada tamo je takođe bilo vrlo komplikovano i format učešća Belorusije u Istočnom partnerstvu ima vrlo ograničeni karakter. Ipak trenutno taktika kažnjavanja zvaničnog Minska izgleda je prevladala nad njegovim „uključivanjem“.
A što se tiče budućeg članstva u EU, Brisel je sve manje sklon da daje nadu svojim istočnoevropskim parnterima u tom pogledu. Uzro nije toliko u nespremnosti republika bivšeg SSSR, već i u unutrašnjim problemima same EU.
Indikativna je još jedna okolnsoti. U psolednje vreme najatkivniju podršku evrointegracionih težnji zemalja članica Istočnoj partnerstva u samoj EU pruža Velika Britanija. Tako direktor departmana za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju MIP Velike Britanije Kolin Roberts ovih dana je podvukao u intervjuu za Radio Slobodu da ove države treba u perspektivi da postanu punopravni članovi EU. Ipak problem je u tome što upravo poslednjih meseci ozbiljno su se iskomplikovali odnosi samog Londona sa Briselom. A to znači da program Istočno partnerstvo ostaje talac geopolitičkih igara.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- geopolitika
- forum
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















