Putin i Obama se dogovorili da podstaknu proces mirovnih pregovora o Siriji
Sirijska kriza, kao što se i očekivalo, postala je jedna od glavnih tema dnevnog reda prvog dana samita Velike osmorke u Severnoj Irskoj. Dan ranije u štampi su se pojavile prilično oštre ocene ruskog stava o regulisanji sirijske krize: pisali su da će Putin na samitu istupiti sam protiv svojih partnera. Ipak sastanci u bukvalnom smislu na marginama samita, koji se održavaju ove godine u prestižnom golf-letovalištu, pokazali su da su lideri zainteresovani za dijalog o regulisanju sirijske krize.
Pregovori Putina i Obame bili su pretposlednji u bogatom programu prvog dana samita u Loh-Ernu.
Pregovori su trajali skoro sat duže od planiranog, što je naravno zagrejalo atmosferu u pres- centru. Ipak predsednici su se ograničili konstatacijom činjenica. Rusija i SAD će uvećavati bilateralnu sradnju: u sferi ekonomije linijom međuvladine komisije u okviru STO, kao i u borbi protiv zajedničkih opasnosti – terorizma i kibernetičkog kriminala. Ove namere su potvrđene u sporazumima koje su predsednici potpisali u ponedeljak. Etapni sa ove tačke gledišta treba da bude rusko-američki samit koji će proteći u Moskvi početkom septembra, uoči Velike dvadesetorice. Po pitanjima globalne politike – situacije na Korejskom poluostrvu, saradnji u Avganistanu i iranskom problemu, posebno uzimajući u obzir rezultate izbora proteklih u zemlji – Obama i Putin su potvrdili su spremni da idu napred. Čak u najosetljivijim pravcima. Očigledno da se ova primedba odnosila na najosetljivije pitanje – sirijsko. Vladimir Putin je stavio do znanja da povoda za špekulacije nema, Moskva i Vašington bez obzira na sva „hemijska trvenja“ slažu se u glavnom: konflikt u Siriji treba da bude regulisan samo političkim putem.
- U nečemu se naše pozicije još ne podudaraju, ali mi smo ujedinjeni zajedničkom težnjom da prekinemo nasilje, prekinemo uvećanje broja žrtava u Siriji, rešimo problemu mirnim sredstvima, između ostalog pomoću pregovora u Ženevi. Mi smo se dogovorili da podstaknemo proces mirovnih pregovora i da podstaknemo strane da sednu za jedan sto, organizuju sastanak u Ženevi.
Američki predsednik je potvrdio: ni Vašington, ni Moskva ne odustaju od ideje održavanja mirovne konferencije. Pripremni rad će biti nastavljen.
- Zajedno smo zainteresovani za to da se prekine nasilje koje se tamo vrši, kao i za to da neutališemo hemijsko oružje koje može da se nalazi u Siriji, kako bismo sprečili njegovo korišenje i rasprostiranje.
Svi bilateralni pregovori na marginama samita Osmorke su tekli u naglašeno jednostavnoj atmosferi. Usred golf-letovališta Loh- Ern u ove svrhe specijalno je podignut beli šator. Ali neformalna atmosfera – lideri su razgovarali bez kravata, čak kancelar Nemačke Merkel promenila je tradicionalni blejzer stroge siluete za nešto slobodniji – nije nikoga uvela u zabludu. O tome koliko teško napreduju pregovori o Ženevi-2 videlo se po licima Putina i Obame – odgovornih za inicijativu da se održi konferencija. Oni su se osmehnuli za vreme zajedničkih izjava samo dva puta. Prvo prilikom rukovanja i kada je trebalo završiti sastanak radosnom notom:
Obama: Takođe smo govorili o tome da predsedniku Putinu sve bolje ide džudo, a što se tiče košarke postaje sve slabiji. I obojica smo se složili da s godinama sve teže je podneti opterećenje.
Putin: Predsednik želi da me opusti svojom izjavom da on postaje slabiji.
Posle glavnih bilateralnih pregovora prvog dana samita usledio je ručak lidera. Uoči sastanka u Loh-Ernu više puta je izjavljivano da on može da postane svojevrsna proba Ženeve-2. Na inicijativu domaćina Putin i Obama trebalo je da budu svojevrsni moderatori diskusije, tako je o tome govorio Dejvid Kameron. Koliko će se promeniti tonalitet u Berlinu ili Parizu posle ovog sastanka iza zatvorenih vrata, za sada je rano suditi. U svakom slučaju zajednički komunike o rezultatima samita o Loh-Ernu, gde je između ostalog izložen stav Osmorke o krizi u Siriji – biće kompromisni.
Polina Černica,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »
















