Zona slobodne trgovine pod znakom pitanja
U uslovima rastuće ekonomske konkurencije u svetu, posebno pri stalnom rastu uticaja azijskih država, Evropa i Amerika su rešile da ujedine svoje napore. U ponedeljak, 8. jula u Vašingtonu su počeli pregovori među SAD i EU o formiranju najveće zone slobodne trgovine koja bi obuhvatala 800 miliona potrošača i na nju bi otpadala polovina ukupne svetske proizvodnje.
Ali, konačno rešenje neće biti brzo doneseno. Pregovori su počeli i to je važno, obzirom na skandalozna otrkića da je SAD špijunirala svoje partnere iz EU. Mnogo se govorilo o mogućem prekidu pregovora o formiranju transatlantske zone slobodne trgovine sa SAD, obzirom da su evropski političari ipak bili u šoku nakon otkića da su bili prisluškivani. Na primer, nemačke socijal- demokrate i „zeleni“ tražili su otvoreno u Evropskom parlamentu da se prekinu bilo kakvi pregovori, ukazujući na odsustvo uzajamnog poverenja. Ali, pragmatizam, kako obično biva, nadjačao emocije i Evropljani su ipak odputovali u Vašington.
Transatlantska zona slobodne trgovine se razmatra i kao vrsta reakcije na globalnu finansijsko-ekonomsku krizu. Govoreći o makroekonomskim posledicama novog dogovora, neki eksperti prognoziraju mogući rast sveukupnog BND u Evropi za 0,5%, a u SAD za 0,4%. Prema nekim računicama evropskih analitičara, u Evropi se može pojaviti čak do 400 hiljada novih radnih mesta, a to se svakako pozitivno može odraziti na sve prisutniji problem - nezaposlenost mladih.
U svakom slučaju, obe strane će se naći u plusu- ni u SAD, ni u Evropi neće biti gubitnika. Zato su obe strane zainteresovane za nastavak pregovora i objektivnih prepreka za realizaciju projekta nema. Bezuslovno, podaci koje je Eduard Snouden obelodanio, mogu baciti senku na pregovore. Ove nedelje špijunski skandal će biti tema za razmatranje odnosa između EU i SAD. Ali, malo je verovatno da će na praktičnom nivou ove okolnosti negativno uticati na odnose Amerike i Evrope.
Šef odelenja evrospke bezbednosti Evropskog instituta RAN Dmitrij Danilov je primetio da ovaj skandal može da utiče na proces pregovora tek kratkoročno i dodaje:
- Špijunski skandal već utiče na ovaj proces. Prilično je teško postići konsenzus unutar EU, a u vezi sa tim skandalom. Evropljani će nesumnjivo, u nekoj meri, tražiti da proces pregovora sa SAD bude transparentniji, kao i sami transatlanstski odnosi. Ali, ne vidim ovaj špijunski skandal kao dugoročni faktor, koji utiče na formiranje zone slobodne trgovine.
Jekaterina Ivanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/openDemocracy/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















